Marica Basar; Članak objavljen u knjizi Karlovački proizvod za 5 kontinenata, Društvo arhitekata, Karlovac 1997.

 

POVIJEST MUSTADOVOG PODUZETNIŠTVA

  1. godine osnovana je “Olea, tvornica i rafinerija biljevnih ulja d.d. Karlovac”* sa namjenom proizvodnje jestivih i tehničkih ulja kao i svih nusprodukata i trgovanja istima na veliko. Dionička glavnica iznosila je

2 000 000 kruna i bila je razdijeljena na 1 000  dionica u nominalnoj vrijednosti od 2 000 kruna. U upravnom odboru tvornice bili su karlovački trgovci Lujo, Mavro i Filip Fröhlich, dr. Viktor Jakobi, Norbert Weis i Robert Fürst, koji su vjerojatno bili i osnivači tvornice.**

 Od 1919. pa do 1924. Godine slijedi kupnja zemljišta, izgradnja tvorničkih i zgrada za namještenike i radnike u Tuškanovoj ulici na Rakovcu.

 

  1. godine moćni noveški koncern, vlasnik cijelog niza tvornica za proizvodnju čavala i metalne robe diljem Europe,  ” A/B.O. Mustad & Son” iz Osla, preuzima tvornicu “Olea” iz Karlovca, otkupivši zemljište sa postojećim zgradama od dotadašnjih vlasnika  a do 1925. godina otkupljuje i sve preostale dionice. Tvornica se prenamjenjuje za proizvodnju čavala i metalnih proizvoda.

 

Prva redovna skupština dioničara tvornice održana je 1924. Godine, pod prvotnim nazivom “Olea”. Tom prilikom zaključkom skupštine mijenjaju se pravila društva kao i naziv tvornice koji će od tada glasiti: “Mustad”, jugoslavenska tvornica čavala te željezne i čelične robe d.d. Karlovac”***, sa predmetom proizvodnje čavala kao i željezne i čelične robe kao i prodajom robe proizvedene u društvenom poduzeću.

——————————————————

* DAKA, Okružni sud Karlovac,

** Dokumentacija nepotpuna.

*** DAKA, Okružni sud Karlovac

U upravnom odboru sada će biti namještenici i zastupnici norveške tvrtke, sa rijetkim  izuzecima Norvežani a među kojima su; Kristijan Heyer – direktor  tvornice u Karlovcu od njenog osnivanja pa do gašenja tvrtke, Petar Nome, direktor odjeljenja “Jellenc” od 1932. Do 1942. Godine; Gustav Koch, direktor tvornice za proizvodnju čavala “Mustad & Son”  iz Žateca; Dr. Oskar Mohr, odvjetnik iz Karlovca, zastupnik tvrtke; Einar Mathiesen, norveški konzul; Thor Berglund, poslovodnja tvornice; Vladimir Demut, direktor Jugoslavenske banke – poslovnice Karlovac.

 Uslijedila je adaptacija postojećih objekata za namjenu   proizvodnje čavala.

Do 1925. Godine izvršene su pregradnje i dogradnje tvorničkih zgrada. Izgrađen je tvornički dimljak, sagrađeno je jedno improvizorno skladište, izgrađen je tvornički kolosijek i izvedena je kanalizacija. Uređena je upravna zgrada i zgrada na činovnike i radnike.  Kupljena je bivša tvornica kartona i umjetnog cvijeća nalazeća se u susjedstvu.

 

  1. Godine od švedskog društva “The United Horse Shoe & Nail Co. A/B. Gothenburg” odobren je dugoročni kredit u visini od 35 000 dolara za nabavku strojeva.* Otkupljene su sve preostale dionice od dotadašnjih vlasnika. Dopremljeni su specijalni patentirani strojevi od matične tvrtke iz Osla. Iste godine kupljeno je postrojenje za proizvodnju čavala od slovenske tvrtke “Jurca & Tam” iz Ptuja s ugovorom da ista tvrtka gasi proizvodnju. Od Gradskog poglavarstva Karlovca ishođuje se dozvola oprosta od plaćanja uvozne carine i taracovine.

 

  1. Srpnja 1925. godine započela je proizvodnja. Tvornica je tada zapošljavala 30 radnika i 4 činovnika.

——————————————————

* Tvrtka  “The United Horse Shoe & Nail Co. AB. Gothenburg”  vlasnik  je tvornice za proizvodnju čavala u Gothenburgu i sudeći po nazivu i u Oslu. Nije isključeno da se nalazila u sastavu koncerna “O. Mustad & Son” iz Osla.

 Početak rada tvornice nije prošao bez prigovora Kr.vel. realne gimnazije koja se nalazila u susjedstvu,   s kojom se vodio spor zbog bojazni da će buka prouzrokovana radom u toj tvornici onemogućiti nastavni rad. Prigovori izaslanika gimnazije nisu se uvažili jer prema mnijenju građevnog povjerenstva i oblasne inspekcije rada iz Zagreba; “…produkcija će se u predmetnoj tvornici obavljati u solidno građenim zatvorenim radnim prostorijama, i neće predvidivo radom u spomenutoj tvornici biti prouzročena tolika buka i trešnja da bi mogla stalno djelovati na naučni rad u Kr. vel. realnoj gimnaziji na  Rakovcu.”*

 

U razdoblju proizvodnje koje slijedi do početka drugog svjetskog rata, pored ekonomske krize, manjka novca na tržištu te vanjske konkurencije, tvornica posluje uspješno, neprestano proširuje asortiman proizvodnje, bori se uspješno sa konkurentnim proizvođačima, koje dijelom kupuje i pri tome ponekad i gasi njihovu proizvodnju, a sa drugima sklapa kartelne ugovore. Tvrtka proširuje posjed i daljnjom kupnjom zemljišta, gradi, proširuje ili adaptira postojeće tvorničke objekte. Dionički kapital uslijed proširenja a i inflacije nekoliko puta se povisuje.

 

Zastupnici tvornice će kod nadležnih vlasti pokušati ishoditi veće uvozne zaštitne carine te smanjenje poreza, istina, ne uvijek s uspjehom, pa će se tvrtka takvim povodima žaliti na nerazumijevanje za domaće proizvođače i visoke poreze.

 

  1. godine uslijedilo je prvo povišenje dioničkog kapitala kada je izdano 500 komada novih dionica u nominalnoj vrijednosti od 500 dinara.

——————————————————

*DAKA, fond “Tvornica Mustad”

 

  1. Godine dešava se znatnije proširenje , kada se tvornica “Mustad” iz Karlovca fuzionirala sa tvrtkom “Ignac Jellenc” tvornicom limenih štednjaka te bravarske i željezne robe d.d. Karlovac, koja je u nemogućnosti da otplati dugove 1928. godine zapala  u krizu, kada tvornicu preuzimaju banke vjerovnici; Hrvatska sveopća kreditna banka, poslovnica Karlovac i Jugoslavenska  banka – podružnica Karlovac. Godine 1931. Tvrtka “Mustad” preuzima kompletnu aktivu i pasivu navedene tvrtke i povisuje dionički kapital. Tvornica “Jellenc” proizvodila je prije fuzije bravarsku i limenu robu, žične čavle, žično pletivo, postolarske čavle, bodljikavu žicu i slično, koji fuzijom ulaze u asortiman proizvodnje tvornice “Mustad”. prije fuzije tvornica je zapošljavala oko 135 radnika.

 Fuzija je sprovedena zaključkom izvanredne glavne skupštine dioničara održane 3. 11. 1931. Godine a prema stanju od 30. 9. 1931. Godine kao i na temelju rješenja Ministarstva trgovine i industrije od 20. 11. 1931. Godine.* Tom prilikom dionička glavnica povišena je od 500 000 na 5 000 000 dinara. Tiskana je nova emisija dionica a dionice tvrtke “Ignac Jellenc” u visini od 250 000 dinara službeno su poništene.

 Tvrtka “Ignac Jellenc, tvornica limenih štednjaka, bravarske i limene robe d.d. Karlovac” osnovana je 1876.  godine.** Vlasnik tvornice bio je Ignac Jellenc, trgovac železninom iz Karlovca. 1913.  god. vlasnikom postaje njegov sin Rudolf Jellenc, a 1921.  god. tvornica mijenja vlasništvo i postaje dioničko društvo. Kupljeno je od Rudolfa Jellenca za 800 000 kruna. Među dioničarima su se nalazili Jugoslavenska banka d.d. podružnica Karlovac kao i Hrvatska sveopća kreditna banka koje financiraju poduzeće a u ravnateljstvu su se nalazili njihovi delegati. 1928. Godine tvornici je odobren kredit od  tvrtke “Fred Burris & Son” iz Bristola u visini od 140 000 dolara. U nemogućnosti otplate kredita tvrtku preuzimaju banke.

——————————————————

*DAKA, Okružni sud Karlovac.

** DAKA, Okružni sud Karlovac.

Vlasnici tvrtke “O. Mustad & Son” preko svojih namještenika i zastupnika pomno prate gospodarska zbivanja u zemlji, o čemu svjedoči prepiska namještenika tvrtke u Karlovcu i matične tvrtke, a sa težnjama proširenja pa čak i monopoliziranja tržišta. Tako će se tvorničar i član vlasničke obitelji, ing. Klarin Mustad 1928.  godine naći u Karlovcu da bi razgledao pogone tvornice “Jellenc”. 1931. Godine tvrtka  “Mustad” preuzima obavezu otplate duga, da bi nakon toga slijedila fuzija, koje je službeno sprovedena 1. Siječnja 1932. Godine.

 

  1. godine kupljena je tvrtka “Sava, družba Z.C.Z. Jesenice”, za proizvodnju potkovica. 1934. godine kupljeno je isto takvo postrojenje od tvrtke “Bela Piuković & Co.” iz Subotice. S time se proizvodnja znatno proširuje. Iste godine slijedi kupnja nekretnina i postrojenja za proizvodnju jedaćeg pribora od tvrtke “Lav” vlasnika A. Prašelja iz Karlovca. Od tvrtke “Adolf Schlesinger” iz Karlovca kupljeno je postrojenja za proizvodnju žlica. U već postojećim tvorničkim prostorijama započela je proizvodnja jedaćeg pribora u većem opsegu.

 

  1. godine gospodarska kriza popušta a već 1934. proizvodnja se oživljava a poslovanje je znatno uspješnije u odnosu  na prijašnje godine, tako da tvornica, naročito u odjeljenju “Jellenc” bilježi veći promet nego u svim proteklim godinama. 

 

Iste godine izvedeno je niz dogradnji a 1935. godine obnovljena je tvornica žlica koja je bila u prilično zapuštenom stanju.

 

  1. godine tvornica ulazi u četiri kartela i to; Kartel žičnih klinova sa pet tvrtki, Kartel bravarske robe sa četiri tvrtke, Kartel limene robe i Kartel žlica koji je iste godine razriješen.

——————————————————

*DAKA Okružni sud Karlovac

 

Tijekom 1937. I 1938. godine kupljeno je postrojenje za proizvodnju žičanih i limenih teksa, pera za cipele i parketne strugotine od tvornice žične robe d.d. Velika Kikinda. Kompletno postrojenje preseljeno je u Karlovac kao i veći dio stručnjaka tako da je proizvodnja spomenutih artikala zadržana u punom opsegu. Tijekom iste godine nabavljeni su i pojedini novi strojevi a sagrađena je jedna novogradnja namijenjena za skladište kod tvornice žlica. Kupljena je tvrtka “Metal, k.d. tvornica kovinskih proizvoda, Karlovac a sa tvornicom “Braća Kramer” iz Novog Sada sklopljen je kartelni ugovor.

 

  1. godine sa članovima kartela žlica kupljena je, po izvješću ravnateljstva; “…jedna mala konkurenca koja je smetala na tržištu…”* Iste godine kupljena je na javnoj dražbi tvornica “Morvaj”, koja je 1939 adaptirana za skladište.

 

Poslovni rezultat 1938.  godine općenito je slabiji nego prethodnih godina što su uzrokovale političke prilike u Europi. Mnogi građevni projekti nisu realizirani što se reflektiralo na prođu metalnih građevnih potrepština.

 

  1. godine dionički kapital se povisuje na 10 000 000 dinara emisijom novih 10 000 dionica u nominalnoj vrijednosti od 5 000 dinara. Međutim stagnacija koja je započela 1938. Godine će se nastaviti daljnjih ratnih godina. Otežana je nabava sirovina i pomoćnog materijala za proizvodnju. Kvantitativno promet robom je veći zbog povišenja cijena .

 

  1. godine 20 % radnika je mobilizirano. Radi pomanjkanja sirovina na tržištu radno vrijeme se povremeno skraćuje na 36 sati tjedno. Svi karteli funkcioniraju normalno. Cijene se povisuju nekoliko puta na godinu. Potražnja za robom je velika.

 

  1. Godine zbog političkih promjena koje su uslijedile, zaključkom skupštine dioničara i odlukom Kr. Okružnog suda kao trg. suda u Karlovcu, tvornica mijenja naziv i pravila društva. Dalje će poslovati pod nazivom “Mustad, tvornica čavala te metalne i željezne robe d.d. Karlovac.”**

 

 Daljnjih ratnih godina tvornica radi sa znatno manjim kapacitetom. Nedostaju radnici i stručnjaci dijelom zbog mobilizacije a dijelom zbog zapošljavanja negdje drugdje. Nabavka sirovina je otežana, neka odjeljenja se povremeno zatvaraju ili rade sa znatno skraćenim radnim vremenom. Potražnja za robom je veća no što je tvornica može proizvesti. Tako su npr. sa cipelarskim čavlima pokrivene samo državne potrebe i potrebe vojske a trgovina vrlo malo. Usporedbe radi proizvodnja žičnih čavala iznosila je nekoliko vagona u odnosu na predratnih 100 vagona godišnje. Inflacija je visoka, godišnje se bilježi porast cijena veći od 50 %. Karteli funkcioniraju normalno.

 

  1. godine promet robom je još slabiji a broj radnika je snižen na 1/3. Nedostaju sirovine, osobito vučena žica. No i pored ratnih nedaća kod tvornice “Jellenc” izgrađen je veleobrtni kolosjek a iz Njemačke je naručen potpuni uređaj za proizvodnju žice.

 

  1. – 1945. godine uslijed čestih bombardiranja tvornica je često zatvarana, proizvodnja je znatno popustila a prodaja se znatno smanjila. Uslijed ratnih nedaća kupovalo se samo najnužnije a tvornica je zbog bombardiranja oštećena.

——————————————————

* DAKA, fond tvornice “Mustad”

**DAKA, Okružni sud Karlovac 

 O ratnim razaranjima svjedoči izvješće direktora tvornice Kristijana Heyera; “…U bombardiranju najviše štete je pretrpjelo skladište “Morvaj”. Uništeno je krovište, prozori i vrata, djelomično i unutrašnjost a pojedini dijelovi skladišta su razoreni. Tvornica žlica je netaknuta. Kod tvornice čavala oštećena je tvornička zgrada. U obadvjema stambenim zgradama razbijeni su prozori a na upravnoj zgradi postoje mnoga oštećenja na fasadi i stropu. Oštećeni su i prozori jer je upravo pred zgradom eksplodirala granata. Kod druge zgrade ukopala se granata duboko u zemlju ali nije prouzrokovala štetu…Ratne štete su upravo u fazi proračunavanja i prijave tako da bi mi eventualno od države mogli dobiti odštetu…”*

 

  1. Godine po završetku rata uslijedile su ponovne društveno političke promjene. Tvrtka je po izvješću ravnateljstva zbog nepovoljne promjene kune u dinar znatno oštećena, ali se ravnateljstvo nada da će se to riješiti diplomatskim putem, jer je tvornica kapital za rata savezne zemlje. U toku konfiskacije i nacionalizacije koja je uslijedila ravnatelj tvornice se još uvijek nada, istina uz bojazan, da će tvornica od strane države biti preuzeta kupnjom jer je ista inozemni kapital aliranih. Kao što je poznato nade se nisu ostvarile.

 

  1. godine temeljem rješenja vlade FNRJ određuje se brisanje tvrtke iz sudskog registra koje je provedeno 31. 01. 1947. godine. Tvornica je konfiscirana u korist države a nekretnine i postrojenja tvornice prenesena su zaključkom vlade FNRJ na TŽČP u Karlovcu koja će nadalje poslovati pod nazivom ŽE ČE.**

——————————————————

*    DAKA, fond tvornice “Mustad”

* * DAKA, Rješenje Kotarskog suda Karlovac – Provođenje

      postupka konfiskacije tvornice “Mustad” iz Karlovca.

**** p.s. Po uspostvi Republike Hrvatske tvornica ŽE-ČE će u postupku pretvorbe i privatizacije potpasti pod upravu Hrvatskog fonda za privatizaciju. Tvornički objekti i strojevi su rasprodani.  Kompleks zgrada u Riječkoj ulici parcijalno je   rasprodan tako da se tamo danas (2021.god.) pretežno nalaze trgovine.   Tvornica u Tuškanovoj ulici osnovana kao Tvornica biljnih ulja „Olea“ 1919. preuzeta 1924. od tvrtke „Mustad“ kupio je tvorničar Ivan Mikšić, vlasnik tvornice Turbina u Karlovcu.