Marica Basar

 GOSPODARSTVO I BANKARSTVO

Arhivsko gradivo od ukupno 64 fondova, nastalo djelovanjem pravnih osoba iz područja djelatnosti  gospodarstva i bankarstva,  od stvaratelja čije djelovanje povezujemo za prostor  nadležnosti Državnog arhiva u Karlovcu, sačinjava  značajan  udio u sveukupnoj arhivskoj dokumentaciji DAKA. Ti fondovi, odnosno gradivo nisu  toliko značajni po  svojoj brojnosti koliko po podacima  kao i raznolikosti dokumentacije koju sadrže a koja može sadržavati vrlo zanimljive informacije.

Većina arhivskog gradiva gospodarstva koji se čuva u Državnog arhivu u Karlovcu potječe iz grada sjedišta arhiva kao najznačajnijeg privrednog centra regije. Karlovac iako osnovan kao vojna utvrda, vrlo brzo razvija raznoliku obrtnu djelatnost koja će kasnije postati jezgra razvoja industrije. Kao grad smješten uz plovnu Kupu, a relativno blizu moru, izgradnjom trgovinskih cesta postaje značajan trgovački grad. Kada je izgrađena  željeznička pruga Zagreb – Rijeka, Karlovac gubi poziciju trgovačkog pretovarnog i tržišnog centra i postaje tranzitni grad, gubeći značajan dio prihoda koje je donosila trgovina. Da bi gospodarski ojačali grad gradske vlasti već krajem 19. stoljeća a napose početkom 20. poduzimaju određene mjere kojima je bio cilj dovesti strani i domaći kapital u grad. Među njima su   povlastice poput  mogućnosti povoljne kupnje gradskog zemljišta, značajno smanjenje  poreza  te izgradnja hidroelektrane u Ozlju 1908. godine, sa jeftinom i od grada subvencioniranom  električnom energijom. Navedene pogodnosti napose početkom 20 stoljeća pogodovale su razvoju gospodarstva, prije svega industrije. Tako će  se u Karlovcu razviti mnoge grane industrijske proizvodnje. Tu se nalazila metaloprerađivačka, tekstilna, drvna, kožarska, prehrambena, građevinska kemijska i druge grane industrije. U razdoblju do drugog svjetskog rata u Karlovcu je razvilo svoju djelatnost oko četrdeset industrijskih poduzeća.  Pored takvog industrijskog zamaha dolaze banke i novčarski zavodi pa će se do kraja 19. stoljeća  tu naći poslovnice značajnih banaka. Hoteli, svratišta, gostionice, trgovine i obrtne radionice bili su brojni.

Od drugih mjesta sa područja nadležnosti državnog arhiva u Karlovcu zanimljiva je Duga Resa  u kojoj se nalazilo poduzeće Dioničko društvo domaće tvornice predenja i tkanja Pamuka Duga Resa koje je dokumentacijski dobro popraćeno a koja se čuva u Državnom arhivu u Karlovcu.   Kako današnji grad Duga Resa duguje svoj  razvitak upravo spomenutom poduzeću,  to je dokumentacijska ostavština spomenutog poduzeća kao izvor za proučavanje lokalne povijesti grada Duge Rese  značajnija s obzirom na činjenicu da arhivsko gradivo poglavarstva Duge Rese do 1945. godine nije sačuvano.

Novčarska kriza 30-tih i tragična zbivanja prouzročena svjetskim ratovima znatno su smanjili  gospodarske aktivnosti kako u svijetu tako i u karlovačkoj regiji. Uspostavom socijalizma i socijalističke dogovorne i planske ekonomije Karlovac je bio određen kao jedna od lokacija  za tešku metaloprerađivačku industriju, a važnost se pridavala i ostalim granama  proizvodnje. Tadašnje već postojeće tvornice izgrađene privatnim kapitalom su nacionalizirane.  U Karlovcu  i karlovačkoj regiji  osnivaju se nove tvornice poput  «Jugoturbine», giganta socijalističke metaloprerađivačke industrije. Kako je industrija bila pokretač izgradnje i razvoja bila  je i zamašnjak osnivanju brojnih građevnih, trgovačkih i ostalih poduzeća. Tranzicijske promjene donijele su propast velikog dijela poduzeća, preostala je brojna arhivska dokumentacija koju je trebalo zbrinuti.

S obzirom na navedeno očekivali bismo veću količinu arhivskih fondova odnosno arhivske  dokumentacije  iz područja gospodarskih djelatnosti, sačuvane i pohranjene u DAKA.  Međutim poznate su činjenice nedovoljna briga za dokumentaciju gospodarstva. To se dešavalo  kontinuirano a naročito kroz ratna razaranja, kasnije kroz konfiskaciju i nacionalizaciju tako da je dokumentacija većeg dijela stvaratelja gospodarstva bez traga nestala. Nije poznato kako. Da li je namjerno uništavana ili je ista poslužila kao reciklažna sirovina u proizvodnji papira nije poznato.  Poznato je da je za cijelo prijeratno razdoblje za regiju nadležnosti DAKA sačuvano tek 8 fondova. Najstariji fond  pisana je ostavština Dioničkog društva domaće tvornice predenja i tkanja pamuka Duga Resa, obuhvaća gradivo od 1914. do 1946. godine i značajan je izvor za proučavanje  segmenta lokalne povijesti grada Duge Rese. To je ujedno fond starijeg razdoblja sa najcjelovitije sačuvanom dokumentacijom. Slijedi arhivski fond  Mustad, dioničko društvo tvornice čavala te željezne i čelične robe, sa dobro sačuvanom dokumentacijom koja svjedoči o prisutnosti inozemnog kapitala u zemlji. Arhivski fond Tvornice savijenog pokućstva, Vuna d. d. Karlovac  sadrži  tek knjigovodstvene evidencijske knjige. Pisana ostavština Prve hrvatske štedionice, podružnice Karlovac kao i Zanatsko kreditne zadruge posvjedočit će o financijskim aktivnostima regije. Fondovi obrtnih zborova trag su vrlo žive i brojne obrtne aktivnosti na ovom području. Mnogo brojniji su arhivski fondovi gospodarstva za razdoblje socijalizma. Mnogi fondovi su primljeni u arhiv nakon financijske propasti svojih stvaratelja kao što je to Jugoturbina Karlovac, Vunateks Karlovac, Kio Karlovac, Sljeme Vrbovsko, Pamučna Industrija Duga Resa i brojni drugi.

Za proučavanje gospodarske povijesti, odnosno aktivnosti u gradu i regiji uputno je potražiti podatke koje sadrže drugi fondovi pohranjeni u DAKA, prije svega pravosuđa.  Registri trgovačkih sudova  za društvene i inokosno tvrtke sadrže značajne podatke o poduzećima, od podataka o osnutku, podataka svih organizacijskih promjena,  podataka o djelatnostima istih,  stečajevima, fuzijama i konačno prestanku poslovanja. Fondovi uprave sadrže djelomično podatke koje upućuju na gospodarske aktivnosti poput obrtnica i obrtnih registara kao i poreznih evidencijskih knjiga. Zbirka građevinske dokumentacije za grad Karlovac sadrži građevinsku dokumentaciju vezanu za gradnju tvorničkih i poslovnih objekata, obrtnih radionica, banaka, hotela i drugih manjih gospodarskih objekata, koja će zasigurno posvjedočiti o živahnoj graditeljskoj aktivnosti gospodarstvenika grada Karlovca za razdoblje od druge polovine 19. stoljeća do 1945. godine.  Za razdoblje nakon 1945. građevinsku dokumentaciju koja se odnosi na gospodarske objekte potrebno je potražiti u fondovima uprave odgovarajućeg nadležnog područja. Dokumentacija određenog gospodarskog čimbenika nerijetko ima dobro sačuvanu građevinsku i ostalu projektnu dokumentaciju vezanu za razvoj ili izgradnju svojih poslovnih zdanja kao i stambenih objekata za svoje zaposlenike.

Osim već spomenute građevinske i tehničko-projektne dokumentacije, koja sačinjava zanimljiv dio arhivske dokumentacije fondova gospodarstva, pojedini gospodarski subjekti koji su bili građevinski orijentirani i pružali svoje usluge građanstvu i drugim pravnim osobama poput   «Jugoturbine», OOUR Projektni biro, OOUR Građenje i montaža, OOUR Čelične konstrukcije, sadrže brojnu projektnu i ostalu građevinsku dokumentaciju o izvedenim objektima diljem zemlje, pa i inozemstva, a riječ je o većim građevinskim zahvatima kao što su gradnja tvornica i sličnih poslovnih objekata, time svjedoče o  segmentu svojevremene građevinske aktivnosti. Arhivski fondovi gospodarskih čimbenika sadrže vrlo često foto dokumentaciju vlastitih objekata, postrojenja, zaposlenika, vlasnika i članova raznih upravnih tijela, pored toga bolje poslujući gospodarstvenici i oni koji su držali do statusa svojeg poduzeća objavljivali su periodična glasila a povodom određenih obljetnica poneku bogatu ilustriranu publikaciju o  svojoj povijesti i svom poslovanju, sa podacima o gradu i kraju u kojem se nalaze. Takve publikacije  su zanimljive jer  osim što pružaju zanimljive pojedinosti o svojim stvarateljima istodobno vizualno i tekstualno  pružajući  značajne podatke o lokalnom razvoju i gospodarskoj povijesti grada ili regije u kojem se to poduzeće nalazilo. Ne manje zanimljivi su zapisnici upravnih tijela, kad je riječ o razdoblju do 1945. godine to su zapisnici skupština dioničara i upravnih odbora, kad je riječ o razdoblju socijalizma to su zapisnici brojnih upravnih tijela kao što su Radnički savjet, Upravni odbor, Izvršni odbor, Komisije radničkog savjeta i Zbor radnika. Takva dokumentacija pored izvješća o poslovanju i završnih računa najznačajniji su dio arhivskih fondova gospodarstva jer pružaju cjelovite informacije o poslovanju i cjelokupnoj aktivnosti pojedinog gospodarskog subjekta. Akte o osnivanju, organizaciji i statusnim promjenama  sadrže fondovi gospodarstva kroz sva razdoblja svoje aktivnosti, to su nezaobilazni fakti o stvarnom postojanju i trajanju pojedine pravne osobe kao što je poduzeće, poslovna organizacija, banka, obrtna radionica, prodavaonica, agencija, ugostiteljski objekt ili bilo koji drugi gospodarski subjekt. Dokumentacija pravnog karaktera pružaju podatke o pravnom reguliranju statusa kao gospodarske aktivnosti  gospodarskog subjekta, ponekad i o problemima kroz koje je poneko poduzeće prolazilo, kao što je nepodmirivanje obaveza suradnika i ostalih prema određenom poduzeću i slično. Ista dokumentacija predočuje  i probleme s radnicima, probleme radnika s poduzećem, međusobne probleme radnika što je vidljivo kroz dokumentaciju sudskih sporova i disciplinskih postupaka. Naravno osobne ljudske priče uvijek su najzanimljivije, pa i onda kad se radi o bezazlenoj i smiješnoj svađi zaposlenika neke tvornice ili poduzeća,  optužbi kršenja ćudoređa, optužbi za  neku sitnu krađu do tragičnih otkaza. Knjigovodstvena dokumentacija je najčešće najpotpuniji, najsređeniji i najbolje sačuvani segment pojedinih fondova iz područja gospodarstva. Ona će biti zanimljiva ekonomistima i statističarima jer pruža i matematički izražene podatke o uspješnosti ili neuspješnosti poslovanja, plaćama, prihodima i rashodima, gubitcima i dobitcima, svim financijskim aktivnostima kao i dugovima ili  konačno o bankrotu ako je poduzeće tako završilo svoje poslovanje.  Vrlo slična je i dokumentacija plana, analize i statistike.  U arhivskom gradivu fondova nastalih prije 1945. godine često ćemo pronaći poneki ogledni primjerak dionice, propagandni materijal kao što su katalozi proizvoda koji su svakako vizualno zanimljivi. Naravno svaki fond svakog pojedinog stvaratelja može biti specifičan i sadržavati nešto specifično, zavisno o vrsti poslovanju i vremenu nastanka.

 
Gradivo arhivskih fondova gospodarstva može potjecati od raznovrsnih pravnih i fizičkih osoba, raznovrsnih poslovnih aktivnosti od gospodarskih udruženja, poslovnih organizacija, radnih zadruga do obrtnih radionica, trgovina  i tvornica. U arhivima je prihvaćena klasifikacijska podjela po razdobljima i vrstama djelatnosti. Popis fondova gospodarstva Državnog arhiva u Karlovcu koji slijedi usklađen je sa tom podjelom.

Svi fondovi ove grupe imaju status javnog arhivskog gradiva  dostupnog za korištenje u skladu sa Zakonom o arhivskom gradivu i arhivima (NN br. 105/1997) i Pravilnikom o korištenju arhivskog gradiva, (NN 67/1999.).
 

Sl. br. 5. HR-DAKA-0442 TVORNICA ČAVALA TE ŽELJEZNE I ČELIČNE ROBE «MUSTAD» D. D. KARLOVAC – Karlovac (1924-1946); [1911-1912] 1924-1946. Bakropis, reprodukcija  rađena za Češko moravsko KOLBEN – DANEK dioničko društvo.  Bakropis je vjerojatno pristigao u tvornicu «Mustad»  iz Karlovca kao propagandni materijal. Oko 1930. godine.
 
 

Popis fondova

 GOSPODARSTVO I BANKARSTVO

1. RAZDOBLJE DO 1945.

1.1. GOSPODARSKA UDRUŽENJA

OBRTNI ZBOROVI

[0099] OBRTNI ZBOR ZA GRAD I KOTAR KARLOVAC (Udruženje zanatlija Karlovac) – Karlovac (1932-1950); 1932-1950: knj. 16, kut. 19; 2,4. SI.
[0098] OBRTNI ZBOR ZA KOTAR OGULINSKI (Udruženje zanatlija Ogulin) – Ogulin (1933-1949); 1933-1949: knj. 8, kut. 7; 1,0. SI.
[0287] OBRTNI ZBOR SLUNJ – Slunj (? – 1949); 1945/1949: kut. 1; 0,1
 
 

1.1.3. ZADRUGE

[0286] ZANATSKA ŠTEDNO KREDITNA ZADRUGA KARLOVAC – Karlovac; 1933-1943: kut. 2; 0,2.
 

1.2. BANKE I NOVČANI ZAVODI

1.2.2. ŠTEDIONICE

[0374] PRVA HRVATSKA ŠTEDIONICA – PODRUŽNICA KARLOVAC – Karlovac 1914 – (1946); 1914-1946: knj. 39,   kut. 40; 6,0. SI.
 

1.4. INDUSTRIJA I RUDARSTVO

TVORNICE

[0112] DOMAĆA TVORNICA PREDENJA I TKANJA PAMUKA DUGA RESA – Duga Resa (1884-1946); 1901-1946 [1947]: knj. 7, kut. 41; 4,5. SI.
[0442] TVORNICA ČAVALA TE ŽELJEZNE I ČELIČNE ROBE “MUSTAD” D.D. KARLOVAC – Karlovac (1924-1946); [1911-1912] 1924-1946 [ 1950]: kut. 49; 5,1. SI.
 
 

Sl. br. 6. HR-DAKA-0442 TVORNICA ČAVALA TE ŽELJEZNE I ČELIČNE ROBE «MUSTAD» D. D. KARLOVAC – Karlovac (1924-1946); [1911-1912] 1924-1946. Dionice tvornice »Mustad» iz Karlovca i dionice poduzeća fuzioniranih sa tvornicom  «Mustad»  iz Karlovca
 
[0420] «VUNA » DD KARLOVAC (1922– 1946); 1925 – 1946: knj.7; 0,25. PrP.
 

Sl. br. 7.  HR-DAKA-0003 POGLAVARSTVO GRADA KARLOVCA – Karlovac (1918-1941); 1918-1941.. Memorandum Prvog hrvatskog mlina na čigre. 

Prvi hrvatski mlin na čigre utemeljen je 1859. godine. 1928. mlin preuzima tekstilna industrija d. d. iz Karlovca, nakon rata 1949. godine u objektima mlina započet će svoj rad «Jugoturbina» Karlovac, tada pod nazivom «Edvard Kardelj», 1954. mlin je do temelja izgorio, na njegovom mjestu izgrađen je hotel Korana. 1919. godina.
 

1. 4. 3. ENERGETIKA DO 1945.

[……] GRADSKA MUNJARA KARLOVAC – Karlovac, (1908.-1945); 1913/1931, kut. 4; 0,4
 
 

2. RAZDOBLJE SOCIJALIZMA

2.1.2. GOSPODARSKA UDRUŽENJA (1945-1990)

2.1.1. GOSPODARSKE KOMORE

POLJOPRIVREDNO ŠUMARSKE KOMORE
 
[0101] POLJOPRIVREDNO ŠUMARSKA KOMORA KOTARA  KARLOVAC – Karlovac (1960-1962);[ 1955 – 1960] 1960-1962: kut. 8; 0,8.
[0102] POLJOPRIVREDNO ŠUMARSKA KOMORA KOTARA OGULIN – Ogulin (1960-1962); [1958 – 1960] 1960-1962 [1963]: knj. 2, kut. 7; 0,8. AP.
 

TRGOVINSKE KOMORE
 
[0103] TRGOVINSKA KOMORA KOTARA(Trgovinsko – ugostiteljska komora) KARLOVAC – Karlovac (1952-1962); 1952-1962: knj. 30, kut. 60; 7,5. SI.
[0105] TRGOVINSKA KOMORA KOTARA(Trgovinsko – ugostiteljska komora)  OGULIN – Ogulin (1952-1962); 1952-1962: knj. 7, kut. 11; 1,5. AP.

 
UGOSTITELJSKE KOMORE
 
[0106] UGOSTITELJSKA KOMORA KARLOVAC – Karlovac (1958-1962); 1958-1962: knj. 2, kut. 22; 2,3. AP.
[0288] UGOSTITELJSKA KOMORA KOTARA OGULIN – Ogulin (1958-1962); 1958-1962: knj. 4, kut. 4; 0,6. AP.
 
ZANATSKE KOMORE
 
[0107] ZANATSKA KOMORA KARLOVAC – Karlovac (1950-1962); 1950-1962: knj. 18, kut. 51; 5,6. SI.
[0108] ZANATSKO KOMUNALNA KOMORA KOTARA OGULIN – Ogulin (1950-1962); 1950-1962: knj. 12, kut. 27; 3. AP.
[0289] ZANATSKA KOMORA KOTARA SLUNJ – Slunj (1950-1955); 1951-1955 [1956]: kut. 2; 0,20.
[0290] ZANATSKA KOMORA KOTARA VOJNIĆ – Vojnić (1950-1955); 1952/1953: kut. 2; 0,20.

 
PRIVREDNE KOMORE
[0432] PRIVREDNA KOMORA KARLOVAC – Karlovac (1962-1991); 1962-1979: knj. 27, kut. 167; 18. AP.
 

2.1.2. GOSPODARSKA I POSLOVNA UDRUŽENJA

KOTARSKI SAVEZ POLJOPRIVREDNIH ZADRUGA
[0297] KOTARSKI SAVEZ POLJOPRIVREDNIH ZADRUGA VRGINMOST – Gvozd/Vrginmost  (1945-1955); 1948-1955: knj. 1, kut. 3; 0,40.
[0292] KOTARSKI SAVEZ POLJOPRIVREDNIH ZADRUGA JASTREBARSKO – Jastrebarsko (1945-1955); 1945-1955: kut. 5; 0,50.
[0109] KOTARSKI SAVEZ OPĆIH POLJOPRIVREDNIH ZADRUGA KARLOVAC – Karlovac (1945-1955); 1945-1955: knj. 31, kut. 76; 8,50. SI.
[0293] KOTARSKI SAVEZ POLJOPRIVREDNIH ZADRUGA OGULIN – Ogulin (1945-1955); 1946-1955: knj. 6, kut. 4; 0,7. AP.
[0295] KOTARSKI SAVEZ POLJOPRIVREDNIH ZADRUGA SLUNJ – Slunj (1945-1955); 1946-1955: knj. 1, kut. 13; 1,40.
[0296] KOTARSKI SAVEZ POLJOPRIVREDNIH ZADRUGA VOJNIĆ – Vojnić (1945-1955); 1949-1955: knj. 2, kut. 7; 0,80.
 
 

ZADRUŽNI SAVEZI

[0299] ZADRUŽNI SAVEZ KARLOVAC – Karlovac (1955-1962); 1955-1962: knj. 6, kut. 82; 8,30. SI.
[0111] ZADRUŽNI SAVEZ OGULIN – Ogulin (1955-1961); [1946-1954] 1955-1961: knj. 3, kut. 12; 1,3. AP.

2.1.3. ZADRUGE

OPĆE POLJOPRIVREDNE ZADRUGE
[0315] OPĆA POLJOPRIVREDNA ZADRUGA DRAGANIĆI – Draganići (1945-1968); 1946-1968: knj. 1, kut. 9; 1,00. SI.
[0121] OPĆA POLJOPRIVREDNA ZADRUGA PLAŠKI – Plaški (1946-1974); 1946-1974: knj. 9, kut. 4; 0,50. AP.
[0122] OPĆA POLJOPRIVREDNA ZADRUGA SEVERIN NA KUPI – Severin na Kupi (1950-1955); 1950-1955: kut. 3; 0,3. AP.
[0123] SELJAČKA RADNA ZADRUGA KOTARA KARLOVAC – Karlovac (1947-1953); 1947/1953: knj. 131, kut. 8; 2.

2.3. RATARSTVO, STOČARSTVO, ŠUMARSTVO

 
POLJOPRIVREDNO DOBRO
[0311] POLJOPRIVREDNO DOBRO POKUPLJE – Karlovac (1948-1956); 1948-1956: knj. 12, kut. 21; 2,4. SI.

2.3.3. ŠUMARSTVO

 
[0117] ŠUMSKO GOSPODARSTVO KARLOVAC – Karlovac (1960-1983); [1938-1959] 1960-1983: knj. 66, kut. 321; 35,00. SI.
[0118] ŠUMSKO GOSPODARSTVO OGULIN – Ogulin; 1882-1959: knj. 35, kut. 10; 3,80.
[0313] ŠUMSKO GOSPODARSTVO “JAVORNICA” – Ogulin; 1949-1953: kut. 18; 1,80. AP.
 
 

2.4. INDUSTRIJA I RUDARSTVO

2.4.2. INDUSTRIJA

ŽELJEZNO METALNA
[0113] KARLOVAČKA LJEVAONICA ŽELJEZA I METALA – Karlovac (1946-1973); [1945 ] 1946-1972: knj. 51, kut. 37; 5,6. AP.
[0306] TVORNICA METALNIH PROIZVODA “KORDUN” KARLOVAC – Karlovac (1947 –  ); [1923 /1946] 1947-1971: knj. 30, kut. 21; 3. SI.
[0307] TVORNICA ŽELJEZNIH I ČELIČNIH PROIZVODA “ŽE-ČE” KARLOVAC – Karlovac (1947-2002); 1947-1981: knj. 93, kut. 51; 8,0. AP.
[0436] “JUGOTURBINA”  D.D. KARLOVAC – Karlovac (1949-1992); 1949-1992 [1993]: knj. 61, kut. 262; 72,0. SI.
 

Sl. br. 9 HR-DAKA-0436 JUGOTURBINA KARLOVAC, Nacrt južne industrijske zone, detalj, 1979. godina.

 
 
[0114] METALNA INDUSTRIJA “METALNA” OZALJ – Ozalj (1966-1976); 1969-1976: knj. 1, kut. 6; 0,7. AP.
[0437] REMONTNO PROIZVODNO PODUZEĆE RADNA ORGANIZACIJA “GORANMONT – MONTAŽA” VRBOVSKO – Vrbovsko; 1978-1983: knj. 3, kut. 27; 3,0.
 
 

TEKSTILNA

[0435] PAMUČNA INDUSTRIJA DUGA RESA – Duga Resa (1946 – ); 1946-1983: knj. 269, kut. 170; 27,0. SI.
 
 

Sl. br. 10  HR-DAKA-0112 DOMAĆA TVORNICA PREDENJA I TKANJA PAMUKA DUGA RESA – Duga Resa (1884-1946); 1901-1946 [1947], Komercijalni savjetnik i osnivač tvornice Josef Jeruzalem. Snimljeno oko 1900.
 
 
[0305] TVORNICA TEKSTILA “KONTEKS” KARLOVAC – Karlovac (1947 – ?); [1940-1946] 1947-1979: knj. 21, kut. 56; 7,3. SI.
[0596] VUNARSKI KOMBINAT  «VUNATEKS» KARLOVAC – Karlovac (1946 –1995); 1946 – 1995:  knj. 87, kut. 130; 25,00. SI.
 
 

Sl. br. 11. HR-DAKA   GRADSKA MUNJARA KARLOVAC – Karlovac, (1908-1945); 1913/1931, Memorandum Karlovačke tvornice koža  iz poslovne korespondencije Gradske munjare, detalj, 1931. godina.
 

KOŽNA

[0439] KARLOVAČKA INDUSTRIJA KOŽE “KIK” KARLOVAC – Karlovac (1991-2000); 1991-2000: knj. 1, kut. 32; 3,3. AP.
[0438] PODUZEĆE ZA PRERADU KOŽE, GRAFIČKE USLUGE I POPRAVAK AUTOMOBILA RADNA ORGANIZACIJA “TEHNOLOŠKI CENTAR” – Karlovac (1964-1990); 1964-1990: knj. 51; 1,50.
[0441] TVORNICA KOŽE “IVO MARINKOVIĆ” KARLOVAC – Karlovac; 1922-1990: knj. 5, kut. 43; 4,5. AP.
[0440] TVORNICA KOŽE “PROLETER” KARLOVAC – Karlovac (1945-1949); 1945-1949: knj. 1; 0,10.

PREHRAMBENA

[0310] ZAGRABAČKA MLJEKARA. OSNOVNA ORGANIZACIJA UDRUŽENOG RADA “AGRARIA” DRAGANIĆI – Draganići (1968-1983); [1967] 1968-1983: knj. 15, kut. 11; 1,5. SI.

OSTALO

[0444] “KUPAPLASTIKA” DRUŠTVENO PODUZEĆE  KARLOVAC – Karlovac(? – ?); 1965-1992: knj. 16, kut. 32; 3,7.
[0597] RADNA ORGANIZACIJA ZA PROIZVODNJU METALNE, PLASTIČNE, DRVENE I TEKSTILNE GALANTERIJE “GORANKA” LUKOVDOL – Lukovdol; 1975-1990: knj. 1, kut. 8; 1,0.

   2.7. GRAĐEVINARSTVO

 
[0302] ZAVOD ZA EKONOMIKU I GRAĐEVINARSTVO VRGINMOST – Gvozd/Vrginmost  (1977-1982); 1977-1982: knj. 1, kut. 8; 1,00.
[0119] GRAĐEVINSKO ZANATSKO PODUZEĆE “CENTAR” KARLOVAC – Karlovac (1963-1967); 1963-1967: knj. 4, kut. 7; 0,90.
[0300] POSLOVNA ZAJEDNICA GRAĐEVINARSTVA KARLOVAC – Karlovac (1978-1986); 1978-1986: knj. 2, kut. 16; 2,00.
[0115] GRAĐEVNO PODUZEĆE “KORANA” SLUNJ – Slunj (1948-1973); 1949-1973: knj. 34, kut. 89; 10,0. SI.

 2. 8. PROMET I VEZE

[……] DIREKCIJA ŽELJEZNICA KARLOVAC – Karlovac, (1949-1951); sv. 77; cca 23

 
 

S. br. 12. HR-DAKA-0086 ZBIRKA GRAĐEVINSKE DOKUMENTACIJE GRADA KARLOVAC Nacrt za izgradnju vodane na karlovačkom željezničkom kolodvoru. 1903. godine.  Zbirka građevinske dokumentacije Karlovca sadrži građevinsku dokumentaciju vezanu za gradnju brojnih gospodarskih objekata, od tvorničkih, prometnih, bankarskih, ugostiteljskih do obrtnih radionica.
 
 

2.9. OBRT

[0303] ZADRUŽNI CENTAR KARLOVAC – Karlovac (1945-1948?); 1945-1948: kut. 4; 0,40.
[0450] ZANATSKO KLESARSKO TARACERSKO USLUŽNO PODUZEĆE “GRANIT”  KARLOVAC – Karlovac (1967-1972); 1967-1972: knj. 1, kut. 1; 0,15.

2.10. STAMBENA I KOMUNALNA DJELATNOST

 
[0301] USLUŽNE JEDINICE ZA GOSPODARENJE STAMBENIM ZGRADAMA OZALJ – Ozalj (1966-1975); 1966-1975: knj. 3, kut. 3; 0,30.
 
 

3. RAZDOBLJE POSLIJE 1990.

3.4. INDUSTRIJA I RUDARSTVO OD 1990.

3.4.2. INDUSTRIJA OD 1990.

ELEKTRONIČKA

 [0445] “RIZ” TVORNICA TELEVIZORA U STEČAJU SLUNJ – Slunj (1973-1994); 1988-1994: knj. 1, svež. 23; 1,00.