Povijest i djelatnost

Davorka Janković-Škrtić

POVIJEST ARHIVA

Kako je sve počelo?

Treba se osvrnuti na neka davna vremena koja su svojim značajem još uvijek živa u arhivu današnjice. Reforme Marije Terezije postavile su temelje razvoja moderne arhivistike. Upravo u doba njezine vladavine Grad Karlovac je 18. veljače 1778. godine donio svoj prvi Statut o unutarnjem ustrojstvu gradske uprave u kojem su postavljene zasade brige o čuvanju spisa. Arhiv je bio dužnost bilježnika koji se brinuo da se krajem godine popišu svi spisi koje je tijekom godine trebalo popisati i da se odlože u arhiv te da se Kraljevskome vijeću godišnje podnosi izvješće o stanju arhiva. Jedan ključ arhive imao je bilježnik, dok su gradski pečat, jedan ključ škrinje povlastica kao i jedan ključ arhiva uvijek trebali biti u rukama gradskog suca.

image002

Sl. br. 1: Članak 103. Statuta grada Karlovca od 1778. godine o dužnostima bilježnika

Tako je to bilo nekad. U idućim razdobljima skrb o arhivalijama bila je prepuštena njihovim stvarateljima jer organizirane institucije koja bi sustavno prikupljala i brinula se o arhivskim dokumentima nije bilo. Postojale su arhivske zbirke, osobito u muzejima, knjižnicama.

Sredinom 20. stoljeća, a osobito šezdesetih godina, situacija u Hrvatskoj se mijenja. Izgrađuje se republičko arhivsko zakonodavstvo, utvrđuje mreža arhivskih ustanova. To se osobito odrazilo na Karlovac, koji dobiva uređenu arhivsku službu.

Raspis Savjeta za kulturu i nauku NR Hrvatske broj 1907/1957 od 27.V.1957. značio je prekretnicu u organizaciji arhivske službe na području Hrvatske. Njime se ukazuje na stanje arhivskih ustanova i upućuje na Izvještaj Društava arhivskih radnika NR Hrvatske koji detaljno razrađuje problem arhivske službe i arhivskih ustanova utvrdivši: “Najhitniji zadatak u organizaciji zaštite i očuvanja dragocjenog arhivskog materijala u našoj zemlji jeste spašavanje od neizbježne propasti veoma opsežnog i isto tako vrijednog dokumentarnog materijala koji je nastao i još se nalazi u onim mjestima naše republike gdje danas nema oformljenih arhivskih ustanova. Dovoljno je spomenuti samo neka značajna mjesta, kao na primjer Slavonski Brod, Sisak, Karlovac, Bjelovar, Samobor, Gospić, Šibenik, Pula – da se odmah vidi kolika građa stoji još bez potrebnog nadzora, te joj svakodnevno prijeti opasnost od uništenja. A bez nje bit će teško spoznati i pratiti razvitak ovih mjesta i njihove bliže i dalje okolice (što znači velikog dijela naše republike) ne samo u daljoj, nego naročito u skoroj prošlosti, kao i današnjosti i neposrednoj budućnosti. Nema sumnje, da ova i još neka druga mjesta svojim značenjem, u životu naše zemlje zavrjeđuju da im se u arhivskom pogledu posveti puna pažnja.

Osnovni zadatak novoosnovanih arhiva bio bi usmjeren na prikupljanje i zaštitu sve one još nezaštićene građe što se nalazi izvan arhiva na odgovarajućem području, bez obzira na vrijeme njenog postanka i karakter.”

Savjet je usvojio perspektivni plan osnivanja arhivskih ustanova predložen po Arhivskom savjetu NR Hrvatske. Predviđeno je osnivanje novih arhiva, a mreža arhivskih ustanova obuhvaćala bi ukupno 15 arhivskih ustanova, od kojih bi 14 sabirale samo građu lokalnog i regionalnog značaja svoga područja, dok bi građa republičkog značaja išla u Državni arhiv u Zagrebu. Za Arhiv u Karlovcu bilo je predviđeno da bi obuhvatio bio kotareve: Karlovac, Ogulin, Gospić. Kad se stvore uvjeti, u Gospiću bi se mogao organizirati samostalni arhiv.

Sukladno navedenom Raspisu, i u njemu istaknutoj potrebi očuvanja gradiva ukinutih mjesnih odbora i općina na području Korduna, Like i Banije, Savjet za prosvjetu i kulturu kotara Karlovac na sjednici održanoj 23.12.1957. suglasio se s formiranjem Arhiva za područje Karlovca, a kotareve Gospić i Ogulin pozvao je na zajedničku suglasnost na formiranju Arhiva za područje kotara Karlovac, Gospić i Ogulin.

Narodni odbor kotara Karlovac 16.9.1958. godine, na odvojenim sjednicama Kotarskog vijeća i Vijeća proizvođača, donosi Rješenje o osnivanju Kotarskog arhiva u Karlovcu kao budžetske ustanove NOK-a Karlovac.

image004

Sl. br. 2.: Rješenje o osnivanju Kotarskog arhiva u Karlovcu od 16.9.1958.

Arhiv u Karlovcu počeo je s radom 1960. godine. Naime, iste godine 06.07. Narodni odbor kotara Gospić donosi Rješenje o organizaciji arhivske službe na području kotara Gospić, a 30.08. Rješenje o organizaciji arhivske službe na području kotara Ogulin donosi Narodni odbor Kotara Ogulin . Tim rješenjima se utvrđuje da arhivsku službu na području kotara Gospić i kotara Ogulin vrši Historijski arhiv u Karlovcu preko svojih arhivskih sabirnih centara u Gospiću i Ogulinu, a kotarevi Gospić i Ogulin osiguravaju Arhivu u Karlovcu srazmjerni dio financijskih sredstava u obliku dotacije prema godišnjem predračunu Historijskog arhiva.

Nakon ovih suglasnosti Narodni odbor kotara Karlovac 11.10.1960. godine donosi Rješenje o osnivanju Historijskog arhiva u Karlovcu, koji tim danom počinje s radom.

image008

Sl. br. 3: Rješenje o osnivanju Historijskog arhiva u Karlovcu od 11.10.1960.

Dana 19.12.1960. novoosnovani Historijski arhiv u Karlovcu upisan je u registar ustanova sa samostalnim financiranjem.

Prvi Statut Historijskog arhiva u Karlovcu stupio je na snagu 1961. godine. Njime je Arhiv utvrđen kao samostalna regionalna ustanova narodnih odbora kotareva Karlovac, Ogulin i Gospić koji za izvršenje poslova Arhiva osiguravaju svaki srazmjeran dio materijalnih sredstava. Za izvršenje poslova arhivske službe na području kotareva Gospić i Ogulin Arhiv osniva Arhivske sabirne centre kao svoja radilišta za prikupljanje, osnovno sređivanje i škartiranje arhivske građe. Teritorijalna nadležnost Arhiva proteže se na područje kotara Gospić (s općinama Donji Lapac, Gospić, Gračac, Karlobag, Otočac, Perušić, Plitvička Jezera, Srb, Titova Korenica, Udbina i Vrhovine); kotar Karlovac (s općinama Bosiljevo, Cetingrad, Draganići, Duga Resa, Jastrebarsko, Karlovac, Krnjak, Krstinja, Netretić, Ozalj, Pisarovina, Radatovići, Rakovica, Rečica, Ribnik, Skakavac, Slunj, Topusko, Vojnić i Žumberak) te kotar Ogulin (s općinama Brinje, Drežnica, Ogulin, Plaški i Vrbovsko).

1962. godine Zakonom o područjima općina i kotara u NRH ukinuti su kotarevi Gospić i Ogulin pa se nadležnost Arhiva proteže na području općina koje se nalaze u sastavu Narodnog odbora Karlovac. Takva područna nadležnost Arhiva utvrđena je 1963. godine Odlukom o određivanju područja na kojima arhivi vrše arhivsku službu, kojom je izrijekom propisano da područje nadležnosti tadašnjeg Historijskog arhiva u Karlovcu obuhvaća područje općina Donji Lapac, Duga Resa, Gospić, Gračac, Karlovac, Ogulin, Otočac, Ozalj, Slunj, Titova Korenica, Vojnić, Vrbovsko, Vrginmost.

U povijesnom razvoju Arhiva 1962. godinu je obilježila i činjenica da Hrvatska dobiva svoj Zakon o zaštiti arhivske građe i arhivima na osnovu čijeg člana 38. Narodni odbor općine Karlovac preuzima prava osnivača nad Historijskim arhivom u Karlovcu. Ukidanjem kotareva 31. ožujka 1967. godine prava osnivača prenijeta su na općinu Karlovac.

image010

Sl. br. 4: Rješenje Narodnog odbora općine Karlovac od 16.V.1963. o preuzimanju prava osnivača nad Historijskim arhivom u Karlovcu

Sukladno novom teritorijalnom ustroju Republike Hrvatske utemeljenom na Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 90/92, 10/97) nadležnost Arhiva proteže se na područje cijele Karlovačke županije i Ličko-senjske županije te djelomično Primorsko-goranske, Sisačko-moslavačke i Zadarske županije. Teritorijalno je nadležan za gradove: Karlovac, Duga Resa, Ogulin, Ozalj, Slunj, Gospić, Otočac i Vrbovsko te općine Barilovići, Bosiljevo, Cetingrad, Draganić, Generalski Stol, Josipdol, Krnjak, Lasinja, Netretić, Plaški, Rakovica, Ribnik, Saborsko, Tounj, Vojnić, Žakanje, Brinje, Donji Lapac, Karlobag, Lovinac, Perušić, Plitvička Jezera (sjedište Korenica), Udbina, Vrhovine, Gvozd, Topusko i Gračac.

U na taj način određenim okvirima područne mjerodavnosti naš Arhiv je djelovao sve do 1999. godine kada je Uredbom Vlade Republike Hrvatske osnovan Državni arhiv u Gospiću kao područni državni arhiv, koji obavlja arhivsku službu na području Ličko-senjske županije, osim gradova Senja i Novalje, te na području Zadarske županije i to za Općinu Gračac i naselje Srb. Sukladno istoj Uredbi izvršeno je razgraničenje i predaja gradiva između arhiva u Karlovcu i Gospiću.

Godine 1993. Historijski arhiv mijenja naziv u Povijesni arhiv Karlovac. Prava i dužnosti osnivača obavlja Ministarstvo kulture u okviru ovlasti Vlade Republike Hrvatske klasa 025-04/94-01/01, urudžbeni broj: 5030104-94 od 27. svibnja 1994. Temeljem odredaba Zakona o arhivskom gradivu i arhivima iz 1997. godine Arhiv mijenja naziv i djeluje kao Državni arhiv u Karlovcu.

Arhiv u Karlovcu započeo je svoju djelatnost u prostorijama Gradskog muzeja u Karlovcu na Strossmayerovom trgu broj 7. Tijekom godina Arhiv je mijenjao svoje sjedište u Karlovcu, pa je djelovao u Šebetićevoj ulici broj 2, na Zrinskom trgu broj 10 i broj 8.

Kako su godine prolazile, Arhiv je razvijao svoju djelatnost čiji bi daljnji razvoj bio onemogućen zbog nepostojanja odgovarajućeg poslovnog prostora. Stoga: “Polazeći od ocjena nužnosti izgradnje zgrade Historijskog arhiva, a vodeći računa o značaju djelatnosti Arhiva i arhivske građe kao kulturnog blaga neprocjenjive vrijednosti, predstavnici općina koje svojom djelatnošću “pokriva ” Arhiv, dali su na svečanoj sjednici održanoj 26.11.1973. godine u Gospiću prijedlog da se priđe pripremnim radnjama za izgradnju zgrade Arhiva.”

1974. godine izrađena je projektna dokumentacija. Odlukom Skupštine općine Karlovac dodijeljeno je građevinsko zemljište, a za osiguranje sredstava za izgradnju objekta sačinjen je Društveni dogovor o udruživanju sredstava koji su prihvatile općine Karlovac, Duga Resa, Vojnić, Vrginmost, Slunj, Ozalj, Ogulin, Vrbovsko, Gospić, Gračac, Titova Korenica, Donji Lapac, Otočac te Republička samoupravna interesna zajednica u oblasti kulture SR Hrvatske.

Izgradnja zgrade Arhiva započela je u listopadu 1978. godine. Investitor je Samoupravna interesna zajednica u oblasti kulture općine Karlovac.

image012

Sl. br. 5: Građevinska dozvola za izgradnju Historijskog arhiva u Karlovcu

Zgrada Arhiva dovršena je i svečano otvorena 22.12.1980. godine. Izgrađena Je od armiranog betona i prva je u Hrvatskoj namjenski izgrađena zgrada za čuvanje arhivskog gradiva.

Tijekom Domovinskog rata zgrada je pretrpjela velika oštećenja uslijed eksplozija minobacačkih projektila. Možemo reći da su ratna zbivanja na našem području osim nanošenja ogromne materijalne štete na zgradi i inventaru utjecala i na rad u Arhivu time što su usporila rad na sređivanju gradiva i izradi znanstveno obavijesnih pomagala, a poslije završetka Domovinskog rata rad djelatnika bio je prvenstveno usmjeren na spašavanje, preuzimanje i sređivanje gradiva iz pismohrana na oslobođenom području.

Još za vrijeme trajanja ratnih operacija, koliko je to bilo moguće, sanirana su najhitnija oštećenja (pleksiglasima i drvenim daskama zatvarane su mnogobrojne razbijene staklene površine, uklanjana oštećenja na instalacijama), pri čemu su velik radni doprinos dali upravo djelatnici našega Arhiva.

Nakon Domovinskog rata teška oštećenja zgrade sanirana su sredstvima Ministarstva kulture, čijom financijskom potporom su, tijekom 1996. i 1997. godine, usporedo sa sanacijom ratne štete izgrađeni kosi krovovi.

Zgrada Arhiva je opremljena vatrodojavnim sustavom, a sigurnost je povećana ugradnjom protuprovalnog sustava s video nadzorom .

2007. godine, adaptacijom prednjeg ulaza zgrade Državnog arhiva u Karlovcu, sredstvima Ministarstva kulture dograđena je ulazna rampa radi osiguranja pristupačnosti zgrade osobama smanjene pokretljivosti. Kako je u zgradi ugrađeno dizalo, time je svim korisnicima omogućeno korištenje uslugama Državnog arhiva u Karlovcu.

image014

Sl. br. 6: Ulazna rampa dograđena 2007. godine

Arhivska spremišta su opremljena metalnim policama i ormarima za čuvanje arhivskog gradiva, a postojeći inventar dopunjen je nabavom novih ladičara za spremanje gradiva velikog formata.

Radi poboljšanja mikroklimatskih uvjeta spremišta opremamo prijenosnim odvlaživačima (sušačima) zraka.

Sam tijek vremena, uz redovitu upotrebu prostora, propuštanje vodovodnih instalacija i instalacija centralnog grijanja, prokišnjavanje i izvođenje potrebnih radova na uvođenju i popravku instalacija ostavilo je neželjene tragove na vanjskom i na unutrašnjem prostoru, koji iziskuju neophodnu sanaciju, rekonstrukciju i uređenje zgrade Arhiva. Osim toga, količina gradiva koja nastaje kod stvaratelja i tijekom godina postaje “zrela” za preuzimanje u Arhiv nameće potrebu proširenja spremišnog prostora i njegovo opremanje suvremenim arhivskim pokretnim regalima (compactus).

Usporedo s poboljšanjem materijalno-tehničke zaštite stvarani su uvjeti unapređenja arhivske djelatnosti.

Sukladno odredbama Statuta Arhiv obavlja djelatnost kao cjelina kroz ustrojbene odjele: Odjel za sređivanje i obradu arhivskog gradiva; Odjel za zaštitu arhivskog i registraturnog gradiva izvan arhiva; Odjel za dokumentacijsko-informacijske poslove i Odjel za opće poslove.

U Arhivu se obavljaju poslovi čuvanja, zaštite, obrade i davanja na korištenje arhivskoga gradiva. U svojim spremištima Arhiv čuva preko 3.000 dužnih metara arhivskoga gradiva nastalog djelovanjem najvažnijih upravnih, pravosudnih, prosvjetnih, kulturnih, zdravstvenih, gospodarskih, društveno-političkih organizacija i drugih institucija, kao i značajnih obitelji i pojedinaca na području cijele Karlovačke županije (gradovi: Karlovac, Duga Resa, Ogulin, Ozalj i Slunj, te općine: Barilovići, Bosiljevo, Cetingrad, Draganić, Generalski Stol, Josipdol, Krnjak, Lasinja, Netretić, Plaški, Rakovica, Ribnik, Saborsko, Tounj, Vojnić i Žakanje), općina Gvozd i Topusko s područja Sisačko-moslavačke županije te grada Vrbovsko s područja Primorsko-goranske županije.

Na tom području Državni arhiv u Karlovcu vrši nadzor nad pismohranama i poduzima zakonske mjere za zaštitu gradiva, a u svojoj područnoj mjerodavnosi ima 50 stvaratelja arhivskoga gradiva I. kategorije, 52. stvaratelja II. kategorije i 130 stvaratelja III. kategorije.
Arhiv preuzima javno arhivsko gradivo koje nastaje djelatnošću državnih tijela, pravnih osoba s javnim ovlastima i javnih službi koje obavljaju djelatnost na području djelovanja Arhiva, a otkupom ili poklonom prikuplja i privatno arhivsko gradivo nastalo djelovanjem privatnih pravnih i fizičkih osoba.

Rješenjem Hrvatskog državnog arhiva klasa: 612-08/04-01/01, urbroj: 565-10-04-49 od 27. rujna 2004. godine cjelina arhivskih fondova i zbirki u posjedu Državnog arhiva u Karlovcu utvrđena je kao svojstvo kulturnog dobra.

Gradivo o kojem skrbimo obuhvaća izvorne dokumente iz područja uprave, pravosuđa, školstva, znanosti, zdravstva i socijalnih ustanova, gospodarstva, udruga i društveno političkih organizacija. Značajne su zbirke isprava, građevinskih nacrta i planova, matičnih knjiga, zemljovidnih karata, razglednica i fotografija. Najstariji dokument potječe iz 1637. godine iz zbirke dokumenata obitelji Jurčić, Plemenite općine Draganičke.

Podaci sadržani u gradivu koje čuvamo predstavljaju dragocjen izvor za istraživanje prvenstveno lokalne povijesti, a mogu zadovoljiti različite interese korisnika. Stoga se gradivo daje na korištenje za znanstvena i povijesna istraživanja, te na zahtjeve pravnih i fizičkih osoba radi dokazivanja ili rješavanja pravnih odnosa.

Gradivo je važno za istraživanje upravne, gospodarske, socijalno-zdravstvene, kulturno-prosvjetne i pravne povijesti u prvom redu grada Karlovca i okolice za razdoblje od kraja 18. stoljeća do 1941. godine. Za proučavanje povijesti Vojne krajine, francuske uprave i Kraljevstva Ilirije gradivo se čuva u Ratnom arhivu u Beču, u Arhivu Republike Slovenije u Ljubljani te u Hrvatskom državnom arhivu. Za razdoblje Drugog svjetskoga rata te za razdoblje nakon 1945. godine gradivo koje se čuva u Arhivu omogućuje istraživanja i za šire područje nadležnosti Arhiva. Riječ je o arhivskim fondovima uprave, pravosuđa, školstva, zdravstva i socijalnih ustanova, gospodarstva, udruga i društveno političkih organizacija. Sačuvano gradivo 18. i prve polovice 19. stoljeća pisano je njemačkim i latinskim jezikom, a iz 20. stoljeća hrvatskim jezikom.

Korištenjem arhivskoga gradiva smatra se uporaba obavijesnih pomagala o arhivskome gradivu i arhivskog gradiva, pregled gradiva, prepisivanje, objavljivanje, izlaganje, izrada preslika, posudba i izdavanje ovjerovljenih preslika. Pravo na korištenje arhivskoga gradiva imaju svi korisnici pod jednakim uvjetima. Gradivo se koristi prema Pravilniku o radu čitaonice Državnoga arhiva u Karlovcu, a na temelju Pravilnika o korištenju arhivskoga gradiva (NN 67/99).
Arhiv izrađuje preslike i snimke arhivskoga gradiva koje čuva. U čitaonici postoji mogućnost korištenja vlastitog računala, a korisnicima stoje na raspolaganju arhivska obavijesna pomagala te priručna knjižnica Arhiva (referalna zbirka). Knjige iz knjižnice mogu se koristiti samo u prostorijama čitaonice Arhiva.

Sukladno tendenciji porasta interesa korisnika za Arhiv kao ustanovu u kojoj će, u relativno kratkom vremenu, dobiti relevantnu informaciju iz prošlosti, koja će im poslužiti za službene ili osobne potrebe, uređen je prostor čitaonice koji ćemo u dogledno vrijeme morati i proširiti.

Iako su prostor i oprema fotolaboratorija Arhiva devastirani tijekom Domovinskog rata, nastojimo, sukladno raspoloživim sredstvima, organizirati rad foto-dokumentacijske službe. Potrebe za kvalitetnim snimanjem gradiva u svrhu zaštite gradiva i objave dokumentacije, kao i radi udovoljenja zahtjevima istraživača za snimanje i prijenos arhivskog gradiva s papirnatog nosača na nove medije uvjetovale su nabavku suvremene opreme za digitalno snimanje, kopiranje i skeniranje.

2006. godine, sukladno preporučenim mjerama Hrvatskoga državnog arhiva, skromno opremljeni radni prostor knjigovežnice počeli smo opremati kvalitetnom opremom i radnim materijalima. Započeli smo postupak osnivanja konzervatorsko-restauratorske radionice čija je osnovna funkcija poduzimanje zaštitnih mjera na pohranjenim fondovima Državnog arhiva u Karlovcu, konzultacije s imateljima arhivskog gradiva izvan arhiva radi poduzimanja zaštitnih mjera na gradivu izvan arhiva.

Kako kulturno-prosvjetna djelatnost predstavlja kontinuiranu djelatnost arhiva, posljednjih je godina obnovljena dvorana koja može primiti oko 60 posjetitelja. Prostor dvorane koristi se za postavljanje izložbi, organiziranje predavanja, radionica i različitih tečajeva. Nabavljeni su izložbeni panoi i izložbeni stolovi.

Historijski arhiv u Karlovcu je veliku pozornost u preuzimanju, zaštiti, obradi i objavljivanju arhivskoga gradiva posvećivao razdoblju Drugoga svjetskoga rata. Među djelatnostima tadašnjega Arhiva bilo je i objavljivanje gradiva te zbornika radova i monografija posvećenih tome razdoblju. U tom smislu je u Arhivu sve do 1991. godine djelovao Odjel za istraživanje radničkoga pokreta i NOB-a.

Danas Arhiv razvija tradiciju objavljivanja znanstveno obavijesnih pomagala za fondove i zbirke koje čuva u svojim spremištima. Na taj način upoznajemo javnost s djelatnošću Arhiva i značajem arhivskoga gradiva u svakodnevnom životu, a podaci sadržani u arhivskom gradivu postaju dostupni i mogu se koristiti kako u službene, znanstvene i publicističke svrhe, tako i za osobne potrebe radi ostvarivanja određenih pravnih interesa.

2006. Hrvatski državni arhiv pokrenuo je izradu arhivskog informacijsko-evidencijskog sustava nazvanog ARHiNET – programsko rješenje koje omogućuje uključivanje svih imatelja i stvaratelja arhivskoga gradiva u jedinstveni sustav evidentiranja, obrade i korištenja arhivskoga gradiva, što predstavlja veliku prekretnicu u radu državnih arhiva i imatelja arhivskoga gradiva.

Tijekom proteklog razdoblja većina gradiva preuzetog u Arhiv sređena je i popisana. Izrađena je i od Hrvatskog arhivskog vijeća utvrđena Kate¬gorizacija stvarate¬lja arhivskog gradiva na području nadležnosti Državnog arhiva u Karlovcu te objavljena u “Narodnim novinama” broj 82/2009.

Arhiv je opremljen potrebnom informatičkom opremom i osobnim računalima, koja su međusobno umrežena uz pristup Internetu.

Svime navedenim stvoreni su uvjeti koji omogućuju unos podataka u sustav ARHiNET za opis, obradu i upravljanje arhivskim gradivom, a time ostvarenje pretpostavki za uključivanje i povezivanje našeg Arhiva u suvremene tijekove u međunarodnoj arhivskoj zajednici.