Bilješka o zaštiti arhivskog gradiva u DAKA

Marica Basar

 

BILJEŠKA O ZAŠTITI ARHIVSKOG GRADIVA U DAKA

 

Budući da su u prirodi gotovo svega promjene, najčešće fizikalno-kemijske,  koje utječu na starenje i raspad mnogih materijala, kako prirodnih tako i onih stvorenih ljudskom rukom a koji su najčešće osnova pisanih dokumenata, nužno je pobrinuti se da se procesi starenja i raspadanja tih materijala po mogućnosti spriječe, uspore ili ukoliko je do oštećenja dokumenata  već došlo da se učini odgovarajući postupak restauracije i konzervacije.  Važno  je da se zaštita arhivskog gradiva kao kulturnog dobra provodi organizirano u skladu sa  stručnim i znanstvenim spoznajama na tom području. Stoga je temeljna svrha pohrane arhivskog gradiva u arhiv  njegova  zaštita odnosno očuvanje, da bi moglo opstati i služiti kulturnim, znanstvenim i drugim potrebama čovječanstva, kako sada tako i u budućnosti. U osnovi je zakona o arhivskom gradivu i arhivima, (NN 105/97) i definirana je provedbenim aktima temeljenim ovim zakonom.

 Zaštita arhivskog gradiva počinje brigom o zaštiti kod stvaratelja ili imatelja gradiva o čemu skrbi služba za zaštitu arhivskog gradiva izvan arhiva. Preuzimanjem u arhiv skrb o zaštiti gradiva u Državnom arhivu u Karlovcu preuzima odjel za obradu i sređivanje arhivskog gradiva. Posebna se pozornost daje preventivnoj zaštiti koja obuhvaća pohranu gradiva u odgovarajući spremišni prostor u prikladnoj zaštitnoj ambalaži, brigu o sigurnosti spremišnog prostora, temperaturi, količini vlage, pravilnoj rasvjeti,  brigu oko pravovremenog restauriranja i konzerviranja gradiva, odnosno pripremu za restauriranje i konzerviranje kao i zaštitno snimanje, odnosno mikrofilmiranje i digitalnu obradu. Budući da tijekom korištenja može doći do znatnog oštećenja gradiva uslijed prečestog ili nemarnog rukovanja gradivom kao i tijekom snimanja na kopirnim uređajima, to je davanje na korištenje bilo kojeg oblika snimljenog gradiva u funkciji zaštite istog a nadzor prilikom korištenja gradiva važan je preventivni dio zaštite gradiva u arhivu. Nadzor se kontinuirano vrši prilikom korištenja gradiva u čitaonici DAKA.

 Kako je zaštita arhivskog gradiva vrlo  kompleksna,  ne obuhvaća samo  pohranu  u  adekvatan spremišni prostor  zgrade arhiva smještene na odgovarajućem mjestu kao i uvjete pohrane, koji su  bitni, već obuhvaća niz stručnih studija temeljenih na spoznajama i rezultatima proučavanja o strukturi nosača zapisa kao i sredstvima za pisanje, specifičnostima istih, trajnosti istih kao i mogućim uzrocima oštećenja.  Valja pri tome napomenuti kako uzroci oštećenja mogu biti brojni,  mogu se nalaziti u lošoj i nepostojanoj strukturi nosača zapisa i sredstvima za pisanje, svjetlosti, vlazi, toplini, mogu biti  kemijski ili biološki. Oštećenja  mogu nastati uslijed elementarnih nepogoda kao i uslijed ljudske nebrige a najteža oštećenja  mogu izazvati  različiti oblici ljudske destrukcije kao što su to požari i ratovi, kemijska zagađenja zraka, nemar i slično.  Educiranost  o tome je bitna odnosno obavezna za svakog stručnog djelatnika u  arhivima diljem svijeta, u Republici Hrvatskoj pa tako i u Državnom arhivu u Karlovcu.

 Bitan preduvjet očuvanja gradiva je njegov smještaj u odgovarajući prostor pa se izgradnji ili adaptaciji zgrada namijenjenih za pohranu arhivskog gradiva pridaje posebna pažnja da bi isti zadovoljili zahtjevima struke. Tako je smještaj zgrade na odgovarajućem mjestu bitan i uključuje slijedeće uvjete; da ne bude predaleko od centra grada u kojem se nalazi radi dostupnosti, da  ne bude na močvarnom ili trusnom tlu ili klizištu, da ne bude u blizini industrijskih postrojenja, vojnih objekata, benzinskim crpkama i drugim lako zapaljivim objektima, da je objekt građen od solidnog materijala, solidne konstrukcije i nosivosti.  Državni arhiv u Karlovcu smješten je u zgradi  koja je namjenski građena  za pohranu  i obradu arhivske dokumentacije i zadovoljava većini navedenim kriterijima.  Raspolaže sa okvirno 1800 m2  spremišnog prostora. Prostor je izgrađen u skladu sa propisima arhivske struke u pogledu smještaja, postavljanja električnih, vodovodnih i plinskih instalacija, opremljen je video nadzorom, protuprovalnim i protupožarnim sistemom kao i higrometrima i termometrima kao i protupožarnim aparatima.  Gradivo je smješteno na metalnim policama ili u specijalnim ladičarima a prethodno je uloženo u arhivske specijalne kartonske kutije ili mape. Spremišni prostor se redovno nadzire, prati se temperatura i vlažnost zraka i pruža optimalne uvjete za čuvanje arhivskog gradiva.

 

 image002

Sl. br. 1.  Spremišni prostor državnog arhiva u Karlovcu opremljen je video nadzorom, protuprovalnim i vatrodojavnim sistemom kao i higrometrima, termometrima, aparatima za gašenje požara i odvlaživačima. Gradivo je pohranjeno u specijalnim kartonskim kutijama na metalnim policama.

 

 

 image004

Sl. br. 2. Veliki nacrti i dokumenti većih dimenzija pohranjeni su u metalnim ladičarima u specijalnim mapama

 

Kako se tijekom povijesti o čuvanju dokumenata većinom vodila skrb na mjestima njihova nastanka niti Karlovac nije bio izuzetak. Prvim statutom grada Karlovca iz 1778. godine  definirana je briga o arhivskom gradivu u kojem se navodi  da je briga oko arhiva u nadležnosti bilježnika i njegovog zamjenika.  U istom statutu se navodi da se spisi krajem godine trebaju popisati i odložiti u arhiv čiji jedan ključ treba imati bilježnik, što govori o činjenici da je za dokumentaciju bio namijenjen poseban prostor i da se vodila skrb o sigurnoj pohrani. *

No niti zakoni ili pravni akti nisu mogli spriječiti katastrofe poput požara koje su se nažalost dešavale i u Gradu Karlovcu. Središte Karlovca  opustošilo je nekoliko velikih požara. Gradska vijećnica u kojoj su bila pohranjena važna dokumentacija Poglavarstva sl. i kr. grada Karlovaca gorjela je 1907. godine. Tada…. «je izgorio najveći dio gradskih i sirotinjskih spisa od g. 1894. do 1905., dakle najnovija registratura sa skoro svim starim i novim zapisnicima i kazalima, te zaključci gradskih skupština počevši od Josipa II. od  konca 18. st. do najnovijeg doba…..»**  Većina preostale dokumentacije ipak je spašena i danas se čuva u optimalnim uvjetima u Državnom arhivu u Karlovcu. No kako većina općinskih poglavarstava za razdoblje do 1945. godine nije sačuvano očito je da je skrb oko dokumentacije bila nedostatna pri čemu  uzroci nestanka u većini slučajeva nisu bili niti požari, niti poplave, niti ratovi, već najvjerojatnije nemar općinskih vlasti ili drugih pojedinaca zaduženih za skrb, ili je skrb oko navedene dokumentacije izostala. Danas je ona uzrokom  praznine u  dokumentarnom slijedu lokalne povijesti.

Druga velika katastrofa po dokumentaciju pohranjenu u arhivu mogla se desiti tijekom velikosrpske agresije na Republiku Hrvatsku, kada je tijekom ciljanih raketiranja arhiv pogođen sa više razornih projektila, pri čemu je došlo do znatnog oštećenja zgrade arhiva, no zahvaljujući solidnoj armiranobetonskoj izgradnji, spremišta, osim prozorskih stakala i manjih napuknuća, nisu znatnije oštećena i nije došlo do oštećenja gradiva.

Pitanje sigurnosti pohranjenog gradiva u spremištima Državnog arhiva u Karlovcu sa današnjeg gledišta nije upitna. No kako je tehnologija građenja i opremanja znatno uznapredovala pa tako građenja i opremanja arhiva i arhivskih spremišta, po današnjim standardima zgrada Državnog arhiva u Karlovcu, građena tek pred tridesetak godina već je zastarjela i uskoro neće zadovoljavati mnogim kriterijima koje neminovno nosi novo doba, a to su prije svega kriteriji  energetske učinkovitosti, koja uključuje toplinsku i hidro izolaciju, koje postojeća zgrada arhiva nema a koja se indirektno može povezati sa optimalnim uvjetima pohrane gradiva.  Drugi problem su arhivska spremišta koja ma koliko velika bila vrlo brzo  postaju pretijesna za sve gradivo koje treba zbrinuti pohranjivanjem u arhiv. Nije isključeno da budućnost donese stanovite probleme koji mogu utjecati na sigurnost zgrade arhiva  poput nepromišljenih gradnji u neposrednoj blizini arhiva*** ,  ali vjerojatno i nove zahtjeve no  posve izvjesno i rješavanje postojećih problema.

 

image006 Sl. br. 3. HR-DAKA-0002 POGLAVARSTVO SL. I KR. GRADA KARLOVCA Opožareni dokumenti  poglavarstva, 1899. Na dokumentima je učinjen postupak restauracije i konzervacije

 

 ___________________________________________________________

* Statut grada Karlovca 1778. / priredila Katica Miholović ; prijevod Jozo Ivanović – Karlovac : Državni arhiv, 2000.
**Glasonoša 13 1. 1907.
*** Internetske stranice; …Nova zgrada Kölnskog arhiva, izgrađena prije okvirno pedeset godina, vjerojatno se srušila uslijed nedovoljno studiozne izgradnje podzemne željeznice u neposrednoj blizini, skrenuvši tok podzemne bujice  koja je srušila zgradu  «podlokavši je»…