Arhivsko gradivo – Pravosuđe

DAVORKA JANKOVIĆ-ŠKRTIĆ

 

GRADIVO FONDOVA PRAVOSUDNIH ORGANIZACIJA

U DRŽAVNOM ARHIVU U KARLOVCU

 

U Državnom arhivu u Karlovcu pohranjeno je gradivo 26 fondova pravosudnih organizacija u vremenskom rasponu od kraja 18. stoljeća pa fragmentarno do 1990. godine,  u ukupnoj količini od oko 240 dužnih metara.
 
 

B.2. Pravosuđe 1848.-1918.

B.2.3. Kotarski sudovi

HR-DAKA-0204 KRALJEVSKI KOTARSKI SUD  KARLOVAC – Karlovac  (1850-1918); 1874-1918: kut. 30; 3,00. SI.
HR-DAKA-0380 KRALJEVSKI KOTARSKI SUD U OGULINU – Ogulin
(1873-1918); 1902-1918: knj. 1; 0,05. AP.
 
 

B.3. Pravosuđe 1918.-1941.

B.3.2. Okružni sudovi

 
HR-DAKA-0079 OKRUŽNI SUD U KARLOVCU – Karlovac
(1938-1941); 1938-1941: knj. 8, kut. 124; 12,60. AP.
 

B.3.3. Kotarski sudovi

HR-DAKA-0425 KOTARSKI SUD (Sreski sud) U KARLOVCU – Karlovac  (1918-1941); 1919-1940: knj. 3, kut. 253; 26,00. SI.
HR-DAKA-0206 KOTARSKI SUD (Sreski sud) U OGULINU – Ogulin
(1918-1941); 1918-1941: knj. 12; 0,60. AP.
 
 

B.4. Pravosuđe 1941.-1945.

B.4.2. Sudbeni stol

HR-DAKA-0529 SUDBENI STOL KARLOVAC – Karlovac
(1941-1945); 1941-1945: knj. 20, kut. 83; 8,90. AP.
 

B.4.3. Kotarski sudovi

HR-DAKA-0205 KOTARSKI SUD U KARLOVCU – Karlovac
(1941-1945); 1941-1945: knj. 3, kut. 61; 6,20. SI.
HR-DAKA-0198 KOTARSKI SUD U OGULINU – Ogulin
(1941-1945); 1941-1945: knj. 3; 0,10. AP.
 
 

NARODNI KOTARSKI / OPĆINSKI SUDOVI

 
HR-DAKA-0080 NARODNI KOTARSKI SUD VOJNIĆ – Vojnić
(1943-1945); 1943-1945: kut. 5; 0,50.
HR-DAKA-0423 NARODNI OPĆINSKI SUD KRSTINJA – Krstinja
(1944?-1945); 1944-1945: kut. 2; 0,20.
HR-DAKA-0081 NARODNI OPĆINSKI SUD VELJUN – Veljun
(1943?-1945); 1943-1945: kut. 1; 0,10.
 
 

B.4.7. Državna tužilaštva

HR-DAKA-0528 DRŽAVNI TUŽITELJ PRI IZVANREDNOM NARODNOM SUDU  U KARLOVCU – Karlovac  (1941-1945?); 1941-1942: kut. 1; 0,10. AP.
 
 

B.5. Pravosuđe 1945.-1990.

B.5.2. Okružni sudovi

HR-DAKA-0197 OKRUŽNI SUD U KARLOVCU – Karlovac
(1945-1990); 1945-1959: knj. 46, kut. 121, svež. 12; 15,00. AP.
 

B.5.3. Općinski/Kotarski  sudovi

HR-DAKA-0426 OPĆINSKI (Kotarski sud) U KARLOVCU – Karlovac
(1945-1990); 1945-1977: knj. 34, kut. 260, svež. 23; 31,00. AP.
HR-DAKA-0531 OPĆINSKI (Kotarski sud) SUD U OGULINU – Ogulin
(1945-1990); 1945-1949: knj. 3, kut. 9; 1,00. AP.
HR-DAKA-0207 OPĆINSKI (Kotarski sud) SUD U SLUNJU – Slunj
(1945-1990); [1944] 1945-1966: knj. 34; 0,70. AP.
 

B.5.4. Trgovački sudovi

 
HR-DAKA-0159 OKRUŽNI SUD U KARLOVCU KAO TRGOVAČKI SUD  – Karlovac; 1876? -1955: knj. 19; 0,90. AP.
 

B.5.4. Posebni sudovi

 
HR-DAKA-0530 SUD ZA ZAŠTITU NACIONALNE ČASTI ZA OKRUG KARLOVAC – Karlovac (1945); 1945: kut. 1; 0,10. AI.
 

B.5.7. Državna tužilaštva/pravobraniteljstva

 
HR-DAKA-0427 OKRUŽNO JAVNO TUŽILAŠTVO (Javno tužioštvo oblasti)  KARLOVAC – Karlovac (1945-1990);1947-1954: kut. 25; 2,50. AP.
HR-DAKA-0532 JAVNO TUŽIOŠTVO ZA GRAD I KOTAR KARLOVAC – Karlovac  (1946-1951); 1950-1951: kut. 2; 0,20. AP.
HR-DAKA-0533 JAVNO TUŽIOŠTVO ZA KOTAR VOJNIĆ – Vojnić (1946-1954); 1953: kut. 1; 0,10.
HR-DAKA-0208 KOTARSKO JAVNO PRAVOBRANIOŠTVO KARLOVAC –  Karlovac (1955-1967); 1956-1962: knj. 72; 1,50. AP.
HR-DAKA-0428 DRUŠTVENI  PRAVOBRANILAC SAMOUPRAVLJA-NJA ZAJEDNICE OPĆINA  KARLOVAC – Karlovac  (1975-1990); 1975-1990: svež. 199; 25,50.
 
 

B.7. Zemljišni knjižni uredi

 
HR-DAKA-0422 KOTARSKI SUD RAKOVAČKI U KARLOVCU KAO GRUNTOVNA OBLAST – Karlovac (1873-1886); 1878-1881: kut. 12; 1,20. AP.
HR-DAKA- 0145 OPĆINSKI (Kotarski sud )  SUD U KARLOVCU – ZEMLJIŠNO KNJIŽNI URED – Karlovac;1855-1983: knj. 403, kut. 365; 53,00. AP.
HR-DAKA-0138  OPĆINSKI (Kotarski)  SUD U OGULINU – ZEMLJIŠNO KNJIŽNI  URED – Ogulin; 1790?-1966?: knj. 250, kut. 167, svež. 79; 46,00.
 

Iako je gradivo većine fondova pravosudnih organizacija fragmentarno sačuvano, ono pruža mnoštvo korisnih podataka za istraživanje i proučavanje lokalne povijesti, povijesti pravosuđa te svakodnevnog života i običaja na ovim prostorima.

Sačuvano gradivo, osobito gradivo gruntovnica čije je  poslovanje zauzimalo značajno mjesto u ukupnom poslovanju suda, a posebno gruntovni napisnici sastavljeni u postupku osnivanja gruntovnica sredinom 19. stoljeća, kartografski materijal registara parcela, trgovački registri, zemljišne knjige te zbirke isprava i zbirke oporuka predstavljaju najstarije i najdragocjenije gradivo.

Korisne podatke o nekretninama te vlasnicima zemljišta pružaju gruntovni napisnici, zemljišne knjige, posjedovni listovi i zemljišno knjižni (gruntovni) spisi pohranjeni u fondovima zemljišno-knjižnih ureda.

Za utvrđivanje ili potvrđivanje određenih imovinsko-pravnih odnosa pojedinaca te za istraživanje svakodnevnog života i običaja poslužit će podaci sadržani u parničnim, ostavinskim spisima, zbirkama oporuka i isprava kotarskih  i općinskih sudova (ovisno o sačuvanosti gradiva) te u gradivu parničnih i kaznenih predmeta Okružnog suda (Sudbenog stola) u Karlovcu.

Kada govorimo o gospodarstvu i želimo saznati koje su sve tvrtke i poduzeća djelovala na ovim prostorima, koji je bio njihov ustroj, djelatnost, vlasnik, razdoblje u kojem su djelovala, sve ćemo te, kao i mnoštvo drugih korisnih podataka, na najbrži i najjednostavniji način pronaći u knjigama, tzv. trgovačkim registrima, pohranjenim u fondu Okružni sud u Karlovcu kao trgovački sud.

Osim fondova sudova u Arhivu su pohranjeni i fondovi javnih tužilaštava/državnih odvjetništava, javnog pravobranioštva Karlovac.

Pohranjen je kao posebni fond HR-DAKA-0428 Društveni pravobranioc samoupravljanja zajednice općina Karlovac kao posebna institucija uvedena Ustavom iz 1974. godine. To je bio samostalni organ društvene zajednice, koji poduzima mjere i pravna sredstva i vrši druga zakonom utvrđena prava i dužnosti radi ostvarivanja društvene zaštite samoupravnih prava radnih ljudi i društvenog vlasništva.

Osim arhivskog gradiva Društvenog pravobranioca samoupravljanja te Općinskog suda (Kotarskog suda) Ogulin – Zemljišno knjižni ured,  gradivo ostalih fondova u osnovnom je sređeno i prikladno je za korištenje, a izrađena su i znanstveno obavijesna pomagala. Prilikom samog arhivističkog rada kod većine je fondova trebalo samo uspostaviti eventualno narušen poredak koji je bio stvoren u pravosudnim pismohranama, odnosno registraturama.

Pregled organizacije pravosuđa u Hrvatskoj u razdoblju koje obuhvaća gradivo većine fondova pravosuđa pohranjenih u našem Arhivu.

U Hrvatskoj se poslije ukinuća feudalnog sustava 1848.  godine počinje  provoditi nova organizacija sudova i njihovo postupno odvajanje od uprave. 1850.  godine reorganizirano je sudstvo u Hrvatskoj ukidanjem vlastelinskih sudova i osnivanjem novih redovnih sudova, tako da nadležnu sudbenost vrše: kotarski sudovi, zemaljski (županijski) sudovi i jedan viši zemaljski sud koji je od 1851. godine, kada dobiva naziv Banski stol u Zagrebu, uređen tako da u građanskom i kaznenom postupku sudi u drugoj molbi[1]. Krunovina Hrvatska i Slavonija podijeljena je na 57 sudbenih kotara, a stolovat će sud kotarski kao sudište prve molbe, između ostalih i u Karlovcu koji je proglašen za sud kotarski drugog reda, a potpadao je pod nadležnost Zemaljskog suda u Karlovcu. (Zemaljsko-zakonski i vladni list za krunovinu Hrvatsku i Slavoniju, godište 1850, komad br. 6. i 5)

Kotarski su sudovi bili nadležni za lakša kaznena djela, dok su veći /teži/ prijestupi bili u nadležnosti kotarskih zbornih sudova,  čija se sudbenost protezala na više kotara, a čiju je sudbenost za kotar karlovački u takvim prijestupima izvršavao Zemaljski sud u Karlovcu. (Zemaljsko-zakonski i vladni list za krunovinu Hrvatsku i Slavoniju, godište 1850, komad br. 6.)

Prema organizaciji sudova iz 1854.  godine građansku i kaznenu sudbenost u prvoj molbi izvršavaju kotarski uredi kao sudovi i gradsko-delegirani kotarski sudovi te sudišta prve molbe: Zemaljski sud u Zagrebu (nadležan za grad Zagreb i Zagrebačku županiju) i tri županijska suda, dok je u drugoj molbi za cijelo područje Hrvatske i Slavonije bio nadležan Banski stol kao viši zemaljski sud.[2]

Za ovo je razdoblje karakteristično djelomično spajanje sudstva s upravom u vidu institucije tzv. mješovitih kotarskih ureda jer je pravosuđe bilo odvojeno od uprave kod zbornih sudova te kod druge i treće molbe uopće, dok se kod inokosnih sudova kao prvih molbi združuje s upravom u kotarskom uredu.[3]

Do promjene dolazi 1860. i 1861. godine vraćanjem ustavnog poretka koji je postojao do 1848.  godine. Ponovno se združuju sudstvo i uprava obnavljanjem  starih jurisdikcija, tako da su vršile municipalne vlasti slobodnih kraljevskih gradova, povlaštenih trgovišta i seoskih općina na svom području mjesnu sudbenost.  Viša sudbenost bila je u nadležnosti kraljevskog županijskog sudbenog stola za opseg cijele županije. [4]

1862. godine hrvatsko je sudstvo postalo neovisno od Vrhovnog sudišta u Beču osnivanjem Vrhovnog suda zvanog Stol sedmorice u Zagrebu, koji je djelovao kao sudište treće molbe u svim građanskim i kaznenim predmetima.[5]

Županijski sudbeni stolovi, županijski kotarski i gradski sudovi prestali su s radom 31. V. 1875. godine.[6]

Do odvajanja sudstva od uprave dolazi 1874. godine. Sudbenost u prvoj molbi vrše:    1) Inokosni sudovi, i to: kotarski sudovi, između ostalih i Kotarski sud u Karlovcu, te gradsko-delegirani kotarski sudovi u mjestima gdje su sjedišta kraljevskih sudbenih stolova do 1884. godine kada su ukinuti, a umjesto njih su u sjedištima sudbenih stolova osnovani kotarski sudovi koji nastavljaju obavljati sudbene funkcije ukinutih sudova. (Zbornik zakona i naredaba, godište 1884, br. 24.).

2) Šest sudbenih stolova kao zborni sudovi  – teritorijalni opseg Sudbenog stola u Zagrebu obuhvaćao je gradsko-delegirani kotarski sud u Zagrebu te 12 kotarskih sudova, pa tako i Kotarski sud u Karlovcu. (Zbornik zakona i naredaba, godište 1874. br. 55 i godište 1875. br. 8).

Kotarski sudovi su bili neposredno podređeni predsjedništvu sudbenog stola na čijem se području nalaze i ono je obavljalo nadzor nad njihovim poslovanjem. (Zbornik zakona i naredaba, godište 1875, br. 55.)

1884. godine i na području Vojne krajine stupaju na snagu propisi iz 1874. godine.  Teritorij Hrvatsko-slavonske vojne krajine bio je do 1871. godine izuzet iz jurisdikcije Hrvatskog sabora i bana, a uprava i sudstvo bili su spojeni u rukama vojnih vlasti pa su tako od 18. stoljeća generalkomande, pukovnije, bataljuni i satnije pored vojnih i upravnih obavljali i sudbene funkcije. Kad su sredinom 18. stoljeća formirane krajiške gradske općine, tzv. slobodni vojni komuniteti, njihovi su građani imali pravo izbora vlastitog magistrata, koji je u građanskim i kaznenim predmetima bio sud prve molbe u odnosu na civilne stanovnike komuniteta. U Karlovačkoj su krajini slobodnim komunitetima proglašeni[7]: Karlovac-1763. godine, Gospić, Otočac, Ogulin, Brinje, Senj i Karlobag, s tim da je Karlovac već 1778. godine dobio položaj slobodnog grada, a od 1787. godine kao slobodni komuniteti ostali su samo Senj i Karlobag.

Na području Vojne krajine kao sudovi postojali su Generalkomanda (glavno zapovjedništvo) u Zagrebu, Zemaljski krajiški sud u Zagrebu, pukovnijski sudovi, sudovi komunitetskih magistrata[8]. 1871. godine uređena je civilna uprava Vojne krajine, a 1873. godine sudstvo se u Hrvatsko-slavonskoj krajini odvaja od uprave osnivanjem 28 kotarskih sudova i šest sudišta prve instancije (sudbeni stolovi), između ostalih u Gospiću i Ogulinu.

Sudbenost u drugom stupnju vršila je Krajiška sekcija Banskog stola, a u trećem stupnju Krajiška sekcija Stola sedmorice u Zagrebu. Ove su sekcije ukinute 1882. godine i spojene s Banskim stolom, odnosno Stolom sedmorice u jedno tijelo[9].

1886. godine u provođenju nove upravne organizacije formirano je osam županija s pripadajućim kotarima. Kotarski sudovi postojali su u kotarima i u svim većim hrvatskim gradovima. Teritorijalna nadležnost sudbenih stolova (i pripojenih sudbenih stolova bivšeg krajiškog područja) na ovim je prostorima obuhvaćala sljedeće kotarske sudove: Sudbeni stol u Gospiću (kotarski sudovi u Gospiću, Gračacu, Udbini, Korenici, Otočcu i Senju); Sudbeni stol u Ogulinu (kotarski sudovi u Ogulinu, Slunju, Krnjaku, Novom Bakru, Delnicama i Čabru);  Sudbeni stol u Zagrebu (između ostalih kotarske sudove u Karlovcu, Jaski i Pisarovini)[10].

U građanskim su predmetima kotarski sudovi vršili sudbenost, između ostalog: u svim parnicama koje ne spadaju pod mjenbeni zakon, ni pod pravo morsko,

trgovački ni rudarsko, ako ne iznose više od 500 forinti srebra …; u svim raspravama

o otkazu najamnih i zakupnih pogodba …; u svim raspravama o smetanju posjeda…,; … u svim slučajevima sudbenosti uredovne (dobrovoljne), a navlastito u pogledu rasprava posmrtbenih, poslova tutorstvenih i skrbstvenih; … u poslovima gruntovnih i intabulacionih knjiga u pogledu svih dobara ležećih u kotaru sudbenom. (Zemaljsko-zakonski i vladni list za krunovinu Hrvatsku i Slavoniju, godište 1850, br. 6.)

Kotarski uredi i sudišta prve molbe imali su u svojoj nadležnosti i vođenje  javnih knjiga o nekretninama (gruntovnica).  Prema propisima iz 1853. godine osnovno je pravilo bilo da sudišta prve molbe vode knjige veleposjeda, pa su nadležna za sva plemićka dobra s posjedovanjem kojih je bila do 1848. godine spojena sudbenost, kao i za nepokretnosti mjesta gdje sudište prve molbe ima sjedište, a za sva ostala nepokretna dobra onaj kotarski ured kao sud kotarski u okolišu kojeg su ta dobra.[11]

Kaznena je sudbenost bila organizirana tako da su kotarski uredi kao sudovi mogli u cijelosti provesti prvostepeni postupak radi prekršaja. U odnosu na zločinstva i prijestupe sudišta prve molbe bila su isključivo nadležna za vođenje rasprave i donošenje odluke, dok su istražni postupak radi tih kaznenih djela mogli provesti i određeni kotarski uredi kao sudovi. Tako je npr.  Kotarski ured u Karlovcu bio određen kao istražni sud za Karlovac te za kotare: Karlovački – seoski, Bosiljevački, Jastrebarski, Modrušpotočki i Pisarovinski.[12]

Kotarski sudovi i sudbeni stolovi vode javne knjige o nekretninama, kako je to bilo određeno propisima iz 1853. godine, a sudbeni stolovi povrh toga i javne knjige za nekadašnje državne šume bivšeg krajiškog područja razdijeljene između državnog erara i imovnih općina te za nekretnine kojih je sudbenost pripadala kotarskim sudovima u sjedištu sudbenih stolova. (Zbornik zakona i naredaba…godište 1884., broj 24.)

Do promjene u nadležnosti kotarskih sudova dolazi 1876. godine, kada su, kao posebna kategorija sudova, osnovani mjesni sudovi u općinama. U odnosu na mjesni sud na svom području kotarski je sud djelovao kao nadzorni sud i kao sud druge molbe. (Zbornik zakona i naredaba….godište 1876., broj 87.) Iste godine  je građanski parnični postupak kotarskih sudova djelomično izmijenjen odredbama Zakona o maličnom postupku, prema kojem je kotarski sud kao malični sud je rješavao tužbe u predmetima manje vrijednosti, a u maličnom postupku nisu bile tražene razne formalnosti kao u redovnom građanskom parničnom postupku.[13]

Stvarna nadležnost sudova nije se promijenila sve do 1929. godine, kada je sudstvo uređeno jedinstvenim propisima o organizaciji pravosuđa.

Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca nije bila jedinstveno pravno područje. Postojalo je šest pravnih područja. Na svakom području primjenjivali su se  propisi koji su na njemu bili na snazi prije 1918. godine. Svako područje imalo je svoj sustav pravosudnih organa, a jedno od njih bilo je hrvatsko-slavonsko s vlastitim zakonodavstvom. Unatoč nastojanju da se, u cilju stvaranja jedinstvenog pravnog sustava, izvrši izjednačenje zakonodavstva, proces unifikacije nije bio dovršen jer sve do sloma stare jugoslavenske države nije donesen jedinstven građanski zakonik.[14]

Među granama unificiranog prava bili su i propisi o organizaciji pravosuđa. Prema jedinstvenim propisima iz 1929. godine sudsku su funkciju u oblasti građanskog i krivičnog prava vršili redovni i posebni sudovi.

Redovni sudovi bili su sreski, okružni, trgovački i apelacioni sudovi te kasacioni sud. Novim propisima kotarski sudovi su preimenovani u sreske sudove, sudbeni stolovi u okružne sudove, dok je Banski stol postao apelacioni sud.

Sreski (kotarski) sudovi bili su nadležni u građanskim parničnim (očinstvo vanbračnog djeteta, određivanje granica nekretnina, smetanje posjeda-traži se samo povrat faktičnog stanja posjeda, zakup ili najam ….) izvanparničnim (ostavinske rasprave, starateljski poslovi, vođenje zemljišnih knjiga), izvršnim i krivičnim predmetima.

Godine 1930. je Zakonom o zemljišnim knjigama provedena unifikacija zemljišnoknjižnog prava, a  1931. godine donesen je Pravilnik za vođenje zemljišnih knjiga. 1930. u nadležnost sreskih sudova prešli su i poslovi gruntovnica . [15]

Okružni sudovi djelovali su kao prvostepeni i drugostepeni sudovi te kao nadzorna vlast nad sreskim sudovima na svom području. Sudili su u zbornom sastavu, a odluke su donosili većinom glasova.  Kao prvostepeni sudovi bili su nadležni u građanskim parničnim i izvanparničnim predmetima te u predmetima izvršenja koji su prelazili nadležnost sreskih sudova. Vodili su registre trgovačkih firmi te su bili nadležni u trgovačkim predmetima ako je vrijednost predmeta spora prelazila 12.000 din.

                U krivičnom postupku su u prvom stepenu sudili za teža krivična djela (zločinstva), kao i za sve prijestupe starijih maloljetnika i punoljetnih osoba za koje nije bio nadležan sreski sud.

U drugom stupnju okružni su sudovi odlučivali o pravnim lijekovima podnesenim protiv odluka sreskih sudova.

Apelacioni sudovi djelovali su kao drugostepeni sudovi povodom pravnih lijekova podnesenih protiv odluka okružnih i trgovačkih sudova te u poslovima gruntovnica, dok su u krivičnim predmetima rješavali o pravnim lijekovima protiv odluka okružnih sudova, o prigovoru protiv optužnice.

Iako je propisima bilo predviđeno osnivanje jedinstvenog kasacionog suda kao vrhovne sudske instancije za cijelu državu, taj sud nije nikada osnovan, tako da je svako pravno područje imalo vlastiti vrhovni sud. Na području Hrvatske djelovao je Stol sedmorice u Zagrebu, koji je imao dva odjeljenja. Odjeljenje A – za Hrvatsku i Slavoniju, te Odjeljenje B – za Sloveniju i Dalmaciju. Bio je nadležan za odlučivanje u posljednjem stupnju u građanskim i kaznenim predmetima, a bio je i trećestepeni sud u poslovima gruntovnica.[16]

Propisima NDH ukinuti su nazivi sudova iz 1929. godine i umjesto njih vraćeni raniji nazivi. Tako su kao redovni sudovi postojali: kotarski sudovi (prije sreski sudovi), sudbeni stolovi (prije okružni sudovi), Banski stol (prije Apelacioni sud), a uređenje redovnih sudova u osnovi nije bilo izmijenjeno.[17]1942. godine ukinuti su Stol sedmorice u Zagrebu i Vrhovni sud u Sarajevu, a  umjesto njih je, kao kasacioni sud za čitavu državu, osnovan Vrhovni sud u Banja Luci koji nije nikada započeo s radom. Stoga je zakonskom odredbom iz 1943. godine Stol sedmorice u Zagrebu dobio u nadležnost čitavo područje NDH. Stol sedmorice i svi redovni sudovi NDH ukinuti su odlukom Predsjedništva AVNOJ-a 1945. godine.[18]

Na oslobođenom području Hrvatske, od početka NOB-a, organizira se obavljanje sudskih funkcija. U prvom razdoblju sudstvo i uprava spojeni su u sklopu NOO-a, koji presude donosi na svojoj sjednici. U daljnjem razvoju te se funkcije odvajaju osnivanjem sudskih vijeća unutar NOO-a kao nestalnih sudskih vijeća, da bi kasnije prerasla u stalna sudska vijeća. 1943. godine osnivaju se sudovi pri svakom

mjesnom, općinskom, kotarskom i okružnom NOO-u (1944. godine ukinuti su sudovi mjesnih, a osnovani sudovi oblasnih NOO-a), a bili su nadležni u krivičnim i građanskim predmetima. Sudstvo je odvojeno od uprave u studenom 1944. godine,  kada su formirani sudovi opće nadležnosti: općinski (ukinuti 1945. godine), gradski, kotarski i okružni sudovi te Sud ZAVNOH-a kao Zemaljski sud Hrvatske, koji je prestao s radom 1945. godine osnivanjem Vrhovnog suda Hrvatske. Iste 1945. godine osnovan je i Vrhovni sud DFJ.

Težište svih pravosudnih poslova preuzeli su kotarski sudovi (sudovi kotarskih NOO-a), u čijoj su nadležnosti bili prijestupi, građansko-pravni sporovi veće vrijednosti, sporovi oko priznanja ili osporavanja očinstva, a vodili su i zemljišne knjige te ostavinske rasprave.

Okružni sudovi (sudovi okružnih NOO-a) bili su osnivani u sjedištima većih regija kao: Lika, Kordun, Banija, Gorski kotar i dr., a sudili su u građansko-pravnim sporovima iznad vrijednosti 200.000 kuna, u bračnim sporovima, dok su u drugom stupnju rješavali o žalbama protiv odluka kotarskih sudova. [19]

Privremena narodna skupština Demokratske Federativne Jugoslavije (DFJ)  donijela je 26. kolovoza 1945. Zakon o uređenju Narodnih sudova (“Službeni list DFJ” br. 67/45).  Propisano je da  u DFJ pravosuđe vrše sljedeći redovni sudovi: Vrhovni sud DFJ, vrhovni sudovi pojedinih federalnih jedinica, Vrhovni sud Vojvodine (koji Zakonom o uređenju narodnih sudova (“Službeni list FNRJ” br. 51/46) postaju vrhovni sudovi narodnih republika i autonomnih pokrajina), okružni sudovi i kotarski sudovi. Takva organizacija redovnih sudova zadržana je i u  Zakonu o sudovima (“Službeni list FNRJ” br. 30/54), kojim je određeno da je najviši sud u FNRJ Savezni vrhovni sud.

Kotarski su sudovi nadležni za rješavanje u prvom stupnju krivičnih stvari (naročito krivična djela protiv života i tijela, slobode i časti, imovine privatnih osoba, zdravlja, javnog morala, braka i porodice, šumske štete) te građanskih stvari (naročito sporove: o imovinsko pravnim zahtjevima bez obzira na vrijednost ukoliko jedna strana nije država, državno poduzeće ili državna ustanova; iz odnosa roditelja i djece, bilo bračne ili vanbračne; o određivanju i ispravku granica nepokretnih dobara; o služnostima; zbog smetanja posjeda; sporove iz ugovora o zakupu i najmu; sporove iz radnih odnosa; sve vanparnične i izvršne stvari).

Okružni sudovi vrše nadzor i odlučuju o žalbama podnesenim protiv odluka kotarskih sudova, te su nadležni u prvom stupnju suditi krivične stvari (krivična djela: protiv naroda i države; protiv narodne imovine; protiv pravosuđa; protiv opće sigurnosti ljudi, imovine i javnog saobraćaja; protiv službene dužnosti; pravljenja lažnih isprava, lažnih mjera i lažnog novca) te građanske stvari (imovinsko-pravni sporovi u kojima je jedna stranka država, državno poduzeće ili državna ustanova; sporove koji proizlaze iz međusobnih odnosa bračnih drugova, a ne tiču se čisto imovinsko-pravnih zahtjeva, među koje naročito spadaju sporovi o važnosti, ništavosti  i razvodu braka; sporovi o naknadi štete koju učine građanima javni službenici nepravilnim vršenjem službe; sporove o rudničkim i pomorskim stvarima, vođenje trgovačkog registra).

Prema ustavnim promjenama iz 1963. godine (“Službeni list SFRJ” br. 14/63) sudski  sistem čine sudovi opće nadležnosti i specijalizirani sudovi. Sudovi opće nadležnosti su općinski sudovi, okružni sudovi, republički vrhovni sudovi i Vrhovni sud Jugoslavije.

Dok u građanskom postupku tužbu podnosi u pravilu privatna osoba, u kaznenom postupku tužbu podnosi po pravilu državni tužilac.

Prema Zakonu o kaznenom postupku iz 1850. tužbu zbog izvršenog kažnjivog djela podnosila su državna odvjetništva kao samostalne od suda odvojene ustanove. Prema kaznenom postupku iz 1853. pri Banskom stolu u Zagrebu bio je državni

nadodvjetnik, a kod svakog sudišta prve molbe (kasnije sudbenog stola) po jedan državni odvjetnik. Novim kaznenim postupkom iz 1875. bio je predviđen državni nadodvjetnik i kod Stola Sedmorice. Nadležnost državnih odvjetnika i nadodvjetnika obuhvaćala je i dužnost zastupati Kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju, pojedine županije te zaklade pod upravom Vlade i županija u građanskopravnim poslovima.[20]

Državno tužilaštvo postojalo je prema Zakonu o državnom tužioštvu od 21.III.1929. kod okružnih i apelacionih sudova i kod kasacionog suda. Na području Hrvatske i Slavonije do donošenja ovog Zakona nije postojao tužilac kod kotarskih sudova… . [21]

Za vrijeme NDH izmijenjeni su uglavnom samo nazivi, tako da se vrhovno državno tužilaštvo, odnosno odjeljenje vrhovnog državnog tužilaštva i vrhovni državni tužilac, nazivalo državno nadodvjetništvo i državni nadodvjetnik, viši državni tužilac kod banskog stola – viši državni tužitelj i državni tužilac kod sudbenih stolova – državni tužitelj…

Viša državna tužiteljstva osnovana su 1942. u Zagrebu i Sarajevu za područje banskog stola u Zagrebu odnosno banskog stola u Sarajevu. [22]

03.02.1945. godine Predsjedništvo AVNOJ-a donijelo je “Odluku o ustanovljenju i nadležnosti Javnog tužioca Demokratske federativne Jugoslavije”. Prvi Zakon o javnom tužilaštvu donesen je 1946., a prvi Zakon o krivičnom postupku 1948. godine. Prema tim zakonima javni tužilac kao organ krivičnog gonjenja, osim što podiže i zastupa optužnicu po svim krivičnim djelima koja se gone po službenoj dužnosti, rukovodi i prethodnim postupkom (izviđaj i istraga)….[23]

Javni tužilac DFJ donio je  6. travnja 1945. godine Dekret o imenovanju Javnog tužioca Hrvatske…. U skladu s tadašnjom administrativno-teritorijalnom podjelom Federalne Hrvatske na grad Zagreb, okruge, kotare i gradove postavljeni su okružni javni tužioci. Tako su bili postavljeni: – Javni tužilac za okrug Karlovac

(obuhvaćao kotare Karlovac, Cetingrad, Vrginmost, Sjeničak, Žumberak, Pisarovinu, Slunj i Plaški, te grad Karlovac); – Javni tužilac za okrug Gorski Kotar (obuhvaćao kotare …Ogulin, Vrbovsko…).

U smislu odredaba Glave XIV. Ustava FNRJ iz 1946. godine, izvršena je  promjena naziva organizacionih jedinica Javnog tužilaštva, pa u SR Hrvatskoj postoji, između ostalog, Javno tužioštvo za okrug Karlovac s područnim Javnim tužioštvom za grad i kotar Karlovac, Javnim tužioštvom za kotar Ogulin, Javnim tužioštvom za kotar Slunj, Javnim tužioštvom za kotar Vojnić, Javnim tužioštvom za kotar Vrginmost i Javnim tužioštvom Žumberak u Krašiću (ukinuto tokom 1946.).[24]

Dana 1. svibnja 1949. godine ukinuta su sva okružna javna tužilaštva, a uz postojeće Javno tužioštvo oblasti Dalmacije u Splitu osnovana su javna tužilaštva oblasti u Zagrebu, Bjelovaru, Osijeku, Karlovcu i Rijeci. Po novoj organizaciji postojalo je: Javno tužilaštvo oblasti Karlovac za područje Okružnog suda u Karlovcu i s područnim Javnim tužilaštvima:  za kotar Brinje; za kotar Donji Lapac; za kotar Glina; za kotar i grad Gospić; za kotar Gračac; za grad i kotar Karlovac; za kotar Ogulin; za kotar Otočac; za kotar Perušić; za kotar Slunj; za kotar Titova Korenica; za kotar Udbina; za kotar Vojnić i Javnim tužioštvom za kotar Vrginmost.

1951. godine izvršena je reorganizacija pravosuđa u Narodnoj Republici Hrvatskoj. Uredbom o ukidanju postojećih i određivanju broja i teritorijalne nadležnosti novih okružnih sudova od 29. lipnja 1951. ukinuti su postojeći okružni sudovi na području Narodne Republike Hrvatske, a formirano je 14 okružnih sudova, i to: u Bjelovaru, Dubrovniku, Gospiću, Karlovcu, Osijeku, Puli, Rijeci, Sisku, Slavonskoj Požegi, Splitu, Šibeniku, Varaždinu, Zadru i Zagrebu. U vezi s tim, ukinuta su 31. srpnja 1951. godine javna tužilaštva oblasti, a osnovana javna tužilaštva okruga, koja su 1. lipnja 1952. godine promijenila naziv u okružna javna tužilaštva, a istovremeno su javna tužilaštva za kotare promijenila naziv u kotarska javna tužilaštva.

Nakon donošenja Ustava SR Hrvatske od 9. travnja 1963. godine Republičko javno tužilaštvo dobiva naziv Javno tužilaštvo Socijalističke Republike Hrvatske, a nakon donošenja Zakona o javnom tužilaštvu od 6. veljače 1965. godine kotarska javna tužilaštva dobivaju početkom 1966. godine naziv općinska javna tužilaštva.[25]

Ovdje bismo dali kratki prikaz fondova pravosuđa čiji su stvaratelji svojim djelovanjem izvršili velik utjecaj u svakodnevnom životu na ovim prostorima i čije je gradivo arhivistički obrađeno.

HR-DAKA-0204 KRALJEVSKI KOTARSKI SUD  KARLOVAC – Karlovac
HR-DAKA-0425 KOTARSKI SUD (Sreski sud) U KARLOVCU – Karlovac
HR-DAKA-0205 KOTARSKI SUD U KARLOVCU – Karlovac

Kraljevski kotarski sud u Karlovcu osnovan je 1850.  kao sudište prve molbe.   Od 1854. godine se naziva Kotarski ured kao sud Karlovački. U gradu Karlovcu sudbenost je bila povjerena kotarskom uredu, koji se, prema podacima sadržanim u gradivu, od 1854. godine naziva Kotarski ured kao sud Karlovački, jer su upravni poslovi bili u nadležnosti gradskog magistrata, dok su za vangradsko područje bili nadležni mješoviti kotarski uredi koji su obavljali i sudbene poslove.

Kotarski ured u Karlovcu, čija je teritorijalna nadležnost obuhvaćala područje van grada, bio je mještoviti kotarski ured koji je obavljao i sudbene poslove[26]. Kotarski ured kao sud mogao je u cijelosti provesti prvostepeni postupak radi prekršaja. U odnosu na zločinstva i prijestupe su istražni postupak mogli provesti i određeni kotarski uredi kao sudovi, pa je tako Kotarski ured u Karlovcu bio određen kao istražni sud za Karlovac te za kotare: Karlovački – seoski, Bosiljevački, Jastrebarski, Modruškopotočki i Pisarovinski.[27]

Kada su 1861. godine ukinute stare jurisdikcije, pa municipalne vlasti slobodnih kraljevskih gradova vrše na svom području mjesnu sudbenost[28] – u gradu Karlovcu sudbenost je izvršavalo Poglavarstvo grada Karlovca kao sud – Gradski sud.

1886. dolazi do spajanja područja ukinutog Kotarskog suda Rakovačkog s područjem Kotarskog suda Karlovac. U Arhivu je pohranjeno i gradivo fonda HR-DAKA-0422 KOTARSKI SUD RAKOVAČKI U KARLOVCU KAO GRUNTOVNA OBLAST – Karlovac. Gradivo ovog fonda sačinjavaju serije gruntovnih spisa u vremenskom rasponu od 1878. do 1881. godine (nedostaje godište 1879.).

 

 image001

Slika br. 1  HR-DAKA-0422 KOTARSKI SUD RAKOVAČKI U KARLOVCU KAO GRUNTOVNA   OBLAST – Karlovac, Gruntovni spis 1878. P.br.20/1878 – provedba Diobnog ugovora iz 1877.

Od 1918. ukidanjem naslova kraljevski u oblasti pravosuđa Sud djeluje kao Kotarski sud do 1929., kada je preimenovan u Sreski sud, a propisima NDH vraćen je naziv Kotarski sud. Ukidanjem institucije javnih bilježnika 1941. Kotarski sud preuzima njihovo poslovanje, a kada je 1942. ukinut  Kotarski sud u Krnjaku, područja upravnih općina Krnjak, Perjasica, Tušilović i Vukmanić pripojena su području Kotarskog suda Karlovac.

 

  •  Protiv odluka Kotarskog (sreskog) suda u Karlovcu prizivni je sud bio Banski stol u Zagrebu, pa Okružni sud u Zagrebu sve do 1938. godine, kada je osnovan Okružni sud  u Karlovcu.
  • Tijekom drugog svjetskog rata formirao se na oslobođenom području Hrvatske kod Kotarskog narodnooslobodilačkog odbora Sudski odjel koji prerasta i u razdoblju neposredno nakon rata djeluje kao Narodni kotarski sud.
  • 1947. prestaju s radom kotarski sudovi u Krašiću, Pisarovini, Vrbovskom, a dio  nedovršenih predmeta te zemljišne glavne i pomoćne knjige imali su se predati Kotarskom sudu u Karlovcu.
  • Sud je djelovao kao Kotarski sud u Karlovcu sve  do ustavnih promjena 1963., kada postaje Općinski sud.

Značajne serije:

Zbirke oporuka  (1874 -1913). Oporuke do 1874. godine nose registraturnu oznaku odluke suda pred kojim je oporuka proglašena, odnosno koji je izdao potvrdu o proglašenju oporuke-Poglavarstvo grada Karlovca kao sud (Gradski sud); Kotarski uredi kao sudovi: Bosiljevački i Modrušpotočki; Županijski kotarski sudovi: Banijanski u Karlovcu, Ozaljski u Karlovcu, Modrušpotočki i Ribnički. Najstarija oporuka sastavljena je 1835. godine.

 

 image002

Slika br. 2       HR-DAKA-0204       KRALJEVSKI KOTARSKI SUD  KARLOVAC, Oporuka Moravec Anton od 25.11.1950.

 

Ostavinski spisi (1913-1944) u razdoblju od 1913. do 1933. godine nose registraturnu oznaku “Os”, dok s početkom primjene Sudskog poslovnika 1933. godine dobivaju oznaku “O”.

 Zakonom  o bilježništvu iz 1855., nazvanim Bilježnički red (uveden u kraljevine Ugarsku,  Hrvatsku i Slavoniju cesarskim patentom od 7. veljače 1858.) bilo je određeno da javne bilježnike postavlja država sa zadatkom da sačinjavaju javne isprave, da skrbe o pohranjivanju povjerenih im isprava i izdaju svjedočanstva o činima.

Javni bilježnici bili su ovlašteni da, kao sudbeni povjerenici, sačinjavaju smrtovnice te da izvršuju druga, pri ostavinskoj raspravi potrebna djela pri kojima se ne radi o kakvoj sudbenoj odluci, da obavljaju sudbene procjene i prodaje pokretnih i nepokrenih stvari. [29]

Uredovna djelatnost bilježnika protezala se na okoliš sudišta prve molbe za koji je imenovan, pa je tako propisima bio određen i javni bilježnik sa sjedištem u Karlovcu za uži okoliš područja kotarskih sudova u Karlovcu i Pisarovini te političke općine Jaska, Cvetković, Krašić, Vivodina, Petrovina i Sošice. [30] Tijekom vremena ustanovljena su dva javnobilježnička mjesta sa sjedištem u Karlovcu i užim okolišem za vanjski grad iza bedema, te za unutarnji grad (tvrđava).

Gradivo javnih bilježnika koji su djelovali u Karlovcu do 1941. nije sačuvano, tako da uvid u njihovu službu možemo dobiti pretraživanjem podataka sadržanih osobito u sačuvanom gradivu Kotarskog suda u Karlovcu, prvenstveno ostavinskim predmetima. Javni su bilježnici u okolišu Kotarskog suda u Karlovcu, temeljem odluke suda kojom im se povjerava provedba ostavinske rasprave, provodili čitav ostavinski postupak: sastavljanje smrtovnice, primanja nasljedničkih izjava i utvrđivanja ostavinske imovine. Nakon provedenog postupka bilježnik je sudu dostavljao svoje izvješće, o čemu je sud donosio odluku kojom ostavinsku raspravu odobrava i proglašava dovršenom, te izdaje ispravu o uručenju ostavine nasljednicima (uručbena isprava).

Na području Kotarskog suda u Karlovcu u vremenu od 1874.  do 1941., prema do sada istraženom,  djelovali su javni bilježnici koji su imali i ovlasti sudbenih povjerenika: Janko Gvozdanović, Vjekoslav Gvozdanović, Stanko Tkalac, Bruno Dürrigl, Mane pl. Budisavljević, Gustav Kramer, Gustav Kornitzer,  Dušan Miljušević, Zdenko Longhino.

Javni bilježnici sudjelovali su u provođenju ostavinskih rasprava do 1941. godine kada su, Zakonskom odredbom ukinuti, a njihove poslove, spise i knjige, temeljem iste odredbe, preuzeli sui kotarski sudovi.[31]

Serija Parnični spisi

Godine 1853. unutarnje ustrojstvo i poslovanje sudova uređeno je Zakonom o unutarnjem ustrojstvu i poslovnom redu vlasti sudbenih od 3. svibnja 1853. godine (Zemaljsko zakonski i vladni list … godište 1853, broj 84.).

Spisi su bili grupirani u sedam glavnih razdjela (grupa) označenih rimskim brojevima: I. Zakoni i naredbe, II. Stvari koje se tiču službe (personalni spisi), III. Parnične stvari, IV. Ostavinske rasprave, tutorski i skrbnički poslovi, V. Stečajni spisi, VI. Stvari koje se tiču gruntovnica i vlastelovnica, VII.            Mješoviti predmeti.

Spisi u su pohranjivani u sudskoj registraturi, a na posebnom su mjestu pohranjivane važnije izvorne isprave, kao oporuke, ženidbeni ugovori, darovni ugovori i dr. [32] 1900. godine se u oznakama građanskog urudžbenog zapisnika uvode slovne oznake [33] (nove oznake: P – parnice, O – ostavine…)

Sačuvane su serije parničnih spisa registraturne oznake III. za 1884. godinu (sadržajna fizionomija: sporovi radi priznanja prava vlasništva na nekretninama, smetanja posjeda, izlučenje pokretnina ispod ovrhe, povrata duga, odpovjedi najma) te serija spisa “P” – građanske-parnične stvari, mjenične i čekovne stvari za razdoblje 1920. do 1945.  Sadržajna fizionomija: sporovi radi utvrđivanja prava vlasništva na nekretninama, smetanja posjeda, priznanja očinstva i plateža alimentacije, naknade štete…

 
HR-DAKA- 0145 OPĆINSKI (Kotarski sud )  SUD U KARLOVCU – ZEMLJIŠNO KNJIŽNI URED – Karlovac
HR-DAKA-0138 OPĆINSKI (Kotarski)  SUD U OGULINU – ZEMLJIŠNO KNJIŽNI  URED – Ogulin

Osim u građanskim parničnim i izvanparničnim predmetima i kaznenim predmetima kotarski su sudovi, kao prvostupanjski, u svojoj nadležnosti imali i vođenje zemljišnih knjiga o nekretninama (gruntovnica). Privremenom naredbom o gruntovnicah i uknjižnicah pri kotarskih sudovih (Privremeni gruntovnički red)  iz 1850. godine(Zemaljsko-zakonski i vladni list … godište 1850, broj 39), bilo je određeno da se u svakom kotaru mogu u kotarsku gruntovnicu unijeti sve nepokretnosti, osim onih koje su prije 1848. godine bile smatrane kao plemićka svojina. U slučaju da koji kraljevski slobodni grad … po propisu članka XXI iz 1840. godine ima svoju gruntovnicu i uknjižnicu, padne u područje kotarskog suda, imaju te knjige nastaviti po kotarskom sudu …, a kako postojeći gruntovni i uknjižni uredi, tako i novi podić se imajući gruntovni uredi jesu potpomagajući uredi dotičnih kotarskih sudova.

 Isto se može vidjeti u sačuvanom gradivu ovog fonda u Zbirci isprava gruntovnog ureda Kotarskog ureda (kao suda) Karlovačkog za 1857. godinu iz prijepisa obveznica pohranjenih pod tekućim brojem 33 (I 1857/52) i tekućim brojem 111 (I 1857/136) vidljivo je da su intabulacije, za područje grada Karlovca, 7. rujna 1850. godine vršene na temelju odluke Magistrata grada Karlovca u intabulacionu knjigu 14, dok su za isto područje 27. rujna 1850. godine  intabulacije vršene na temelju odluke suca pojedinca Kotarskog suda grada Karlovca u intabulacionu knjigu toga suda 1., prije 14. Ovo bi mogao ujedno biti indikativan podatak (u nedostatku preciznijih izvora) da je Kotarski sud Karlovac započeo s radom u mjesecu rujnu 1850. godine.

 

image003

Slika br. 3 HR-DAKA- 0145 OPĆINSKI (Kotarski sud )  SUD U KARLOVCU – ZEMLJIŠNO KNJIŽNI URED – Karlovac, Prijepis Obveznice pohranjene pod tek.br. 33 (I 1857/52)

 

Posebno vrijedno gradivo su javne knjige o nekretninama – zemljišne knjige. Zemljišne (gruntovne) knjige sastavljane su iz ispravljenih gruntovnih napisnika u smislu Zakona o sastavljanju gruntovničkih uložaka od 16. rujna 1876. godine. Gruntovni ulošci, koji sadrže nekretnine ležeće u istoj katastralnoj (poreznoj) općini, čine jednu glavnu knjigu. Za svaku glavnu knjigu vode se pomoćne knjige (kazala): abecedni (alfabetički) imenici  te registri čestica, a Zakonom je bilo određeno da je zbirka isprava skupna za svekolike glavne knjige jednog suda.

Sačuvane su i  zemljišne knjige tzv. grundbuch 4. Slunjske krajiška pukovnije  te 3. Ogulinske krajiške pukovnije za koju su sačuvani i intabulacioni protokoli, od kojih najstariji potječe iz 1790. godine.

 

 image004

Slika br. 4 HR-DAKA-0138 OPĆINSKI (Kotarski)  SUD U OGULINU – ZEMLJIŠNO KNJIŽNI URED – Ogulin, Zemljišna knjiga – Ogulinska graničarska pukovnija br. 3 –  Tounjska  satnija br. 11 – mjesta: Gerovo, Potok (Grundbuch – Oguliner Grenz Regiment Nr. 3 – Thouner Compagnie Nr. 11 – Ortschaft: Gerovo; Pottok) – list 49

 

U zbirkama isprava odložene su sve isprave temeljem kojih je izvršen upis u glavnu knjigu (intabulacionu knjigu, gruntovne napisnike, zemljišne knjige). U seriji Zbirke sprava pohranjeni su uglavnom prijepisi isprava, a usporedba s izvornikom (kolacioniranje) izvršeno je u gruntovnom uredu.

Gruntovni napisnici sastavljani su sredinom 19. stoljeća u postupku osnivanja gruntovnica. U njih su za pojedine porezne općine upisivane nekretnine popisane na temelju urbarskih spisa i drugih vjerodostojnih isprava. Služili su kao temelj za pravni promet nekretnina te su do sastavljanja urednih gruntovnih uložaka-listova imali zamjenjivati gruntovnicu.

 

 image005

Sl. br. 5 HR-DAKA-145 OPĆINSKI (Kotarski sud)  SUD U KARLOVCU-ZEMLJIŠNO KNJIŽNI  URED – Karlovac; 1855-1983, Gruntovni napisnik porezne općine Banija broj 15. –  listovi A,B,C; {1856}

 
HR-DAKA-0079 OKRUŽNI SUD U KARLOVCU – Karlovac
HR-DAKA-0529 SUDBENI STOL KARLOVAC – Karlovac
HR-DAKA-0197 OKRUŽNI SUD U KARLOVCU – Karlovac

 

Na području Apelacionog suda u Zagrebu je 01.06.1938. osnovan Okružni sud u Karlovcu koji je obuhvaćao područja sreskih (kotarskih) sudova u Karlovcu, Jastrebarskom, Krnjaku, Pisarovini i Vrginmostu. Do tada je o prizivima odlučivao Okružni sud u Zagrebu. (Zakon o osnivanju novih okružnih i sreskih sudova –  Zbirka zakona i uredaba, Godina 1938., svezak  I-XII, broj 1-360, godište XII, strana 547, broj 207; – Uredba o teritorijalnoj nadležnosti novih okružnih sudova iz § 1. Zakona o osnivanju novih okružnih i sreskih sudova kao i onih okružnih sudova čija se teritorijalna nadležnost menja osnivanjem ovih novih sudova od 27.04.1938.  br. 42210 – Zbirka zakona i uredaba, godina 1938., svezak I-XII, broj 1-360, godište XII, strana 560, broj 218)

 Okružni sud u Karlovcu djeluje u građanskim i kaznenim predmetima kao prvostepeni i drugostepeni sud te kao nadzorna vlast nad kotarskim (sreskim), kasnije općinskim sudovima na svom području, djelovao je i kao invalidski sud (po Uredbi o ratnim invalidima).

Propisima NDH Sud mijenja naziv u Sudbeni stol. Tijekom drugog svjetskog rata na oslobođenom području Hrvatske formiran je kod Okružnog NOO-a Sudski odjel koji prerasta u  Narodni okružni sud za Kordun, pa Okružni narodni sud. Poslije rata ponovno postaje Okružni sud i nadzorni je sud za svih osam područnih kotarskih sudova na teritoriju Okružnog NO-a Karlovac: Karlovac, Vojnić, Vrginmost, Slunj, Ogulin, Vrbovsko, Žumberak i Kotarski sud Pisarovina.

U sklopu Okružnog suda radio je i poseban sud, tj. Sud Socijalnog osiguranja u sporovima između osiguranika i nositelja osiguranja Zemaljskog zavoda za socijalno osiguranje. Okružni sud Karlovac preuzeo je i poslove Okružnog suda u Delnicama koji je prestao s radom 27.03.1946.

Do 1951., kada je osnovan Okružni sud u Gospiću, Okružni sud u Karlovcu bio je teritorijalno nadležan i za područne kotarske sudove Brinje, Donji Lapac, Gospić, Gračac, Otočac, Perušić, Titova Korenica, Udbina te za kotarski sud u Glini koji iste godine dolazi u nadležnost novog Okružnog suda u Sisku. Sud djeluje kao Okružni sud sve do 1994. godine kada postaje Županijski sud.

Sud je vodio  trgovačke registre i djelovao kao trgovački sud sve do osnivanja Okružnog privrednog suda u Karlovcu 1954. (ranije Okružna državna arbitraža).

U Državnom arhivu u Karlovcu u fondu HR-DAKA-159. OKRUŽNI SUD U KARLOVCU KAO TRGOVAČKI SUD  pohranjeni su trgovački registri za inokosne i društvene tvrtke te zadružni registri. Upisi u registre bili su određeni propisima koji su krajem XIX. stoljeća, za područje Hrvatske i Slavonije, doneseni u oblasti trgovačkog prava:  Trgovački zakon iz 1875. godine,  koji je imao stupiti u krijepost 1.1.1876., te Naredba Bana kraljevina Hrvatske i Slavonije kojom se izdaju propisi kako su imaju trgovački registri tvrtki urediti i voditi, a 1876. godine donesen je Zakon o trgovačko-mjenbenim sudovima.

Kao subjekti trgovačkog prava  razlikovali su se: trgovci, koji sami vode svoje poslove i koji su  bili dužni  kao tvrtkom služiti se svojim imenom tzv. inokosne tvrtke, te trgovačka društva (tečevna, komanditska, dioničarska i zadruge).

Trgovačke registre, kao javne knjige,  imali su voditi sudbeni stolovi za sve tvrtke i podružnice što su se nalazile u opsegu dotičnog sudbenog stola. Sukladno važećim propisima trgovačke registre za tvrtke koje su djelovale na karlovačkom području vodio je Sudbeni stol u Zagrebu. Vodile su se dvije vrste trgovačkih registara: 1) Registri za inokosne tvrtke koji su nosili oznaku “A”  i 2) Registar za društvene tvrtke, pod oznakom “B”

Prema Zakonu o trgovačko-mjenbenoj sudbenosti iz 1876. godine (Zbornik zakona i naredaba 1876, br. 86) nadležnost da vrše sudbenost u trgovačkim stvarima u prvoj molbi imali su sudbeni stolovi te kotarski sudovi u Bakru i Senju, kao i oni kotarski sudovi koji će naredbom bana biti određeni da u stanovitom okolišu vrše trgovačko-mjenbenu sudbenost,  pa je tako Naredbom iz 1896. godine određeno da će Kotarski sud u Karlovcu počam od 01. 07.1896. godine vršiti trgovačko-mjenbenu sudbenost za svoj teritorijalni opseg (Zbornik zakona i naredaba 1896, br. 22).

Godine 1937. mijenja se nadležnost sudova za vođenje  trgovačkih  registara jer je Trgovačkim zakonom za Kraljevinu Jugoslaviju (Zbirka zakona i uredaba, godina 1937., svezak I-XII, br.1-308, godište XI, str.769, br. 307)

bilo određeno da registre vode trgovački odnosno okružni sudovi, što znači da registre za ovo područje vodi Okružni sud u Zagrebu. Kada je 1. lipnja 1938. godine osnovan Okružni sud u Karlovcu, isti je sud preuzeo vođenje trgovačkih registara i nastavio upise u njima.

Trgovački registri koji se čuvaju u Arhivu vođeni su, kako je to do sada utvrđeno, u razdoblju 1876.-1955. godine i u njima su upisane tvrtke koje su na ovim prostorima nastajale, djelovale i prestajale s radom u dugom razdoblju od skoro 80 godina.

Iako površni uvid u registre daje samo suhoparne pravne podatke, njihovo dublje istraživanje pokazuje da se iza njih krije život u svoj svojoj punoći i raznolikosti, otkrivajući nam mnoštvo interesantnih činjenica, pa vidimo da je Karlovac imao razvijeno gospodarstvo, tako da nema grane koja u njemu nije bila zastupljena. Nalazimo metaloprerađivačku, drvnu, tekstilnu, kožarsku, prehrambenu, kemijsku industriju, ciglane…Mnoge su tvrtke nestajale, a ima i onih koje su mijenjajući se s vremenom opstale i  postoje još i danas. Tako se npr. korijeni današnjeg farmaceutskog diva “Pliva” mogu naći u tvornici farmaceutskih proizvoda “Kaštel” d.d. upisanoj 1920. godine sa sjedištem u Karlovcu.

 image006

Slika br. 6 HR-DAKA-159. OKRUŽNI SUD U KARLOVCU KAO TRGOVAČKI SUD Registar za društvene tvrtke  B I, strana 1. Prvi hrvatski mlin na čigre u Karlovcu

 
HR-DAKA-0530 SUD ZA ZAŠTITU NACIONALNE ČASTI ZA OKRUG KARLOVAC – Karlovac (1945); 1945: kut. 1; 0,10. AI.
 

Kao posebna kategorija sudova osnovani su, u sjedištima okružnih NOO-a, posebni sudovi za zaštitu nacionalne časti Hrvata i Srba u Hrvatskoj[34](u daljnjem tekstu: sudovi za zaštitu nacionalne časti), koji su djelovali kratko razdoblje, od travnja do rujna 1945. godine kada su ukinuti, a njihovo poslovanje u svoju su nadležnost  preuzeli okružni sudovi.

Sudovi za zaštitu nacionalne časti sudili su i kažnjavali osobe koje su tijekom okupacije i narodnooslobodilačke borbe surađivale s okupatorom te njegovim domaćim pomagačima i tako se ogriješile o nacionalnu čast. Time je stvoren još jedan novi tip delikata, krivična djela protiv nacionalne časti, u vezi s držanjem i ponašanjem naših građana u vrijeme okupacije.[35]

Predsjedništvo ZAVNOH-a je na sjednici od 24. travnja 1945. godine donijelo Odluku o zaštiti nacionalne časti Hrvata i Srba u Hrvatskoj (Zbornik zakona, uredaba i naredaba,  godina 1945., svezak I.,  broj 19., str. 24.).Krivičnim djelima protiv nacionalne časti  smatrana su sva djela kojima se vrijeđalo i vrijeđa čast naroda ili su uperena protiv osnovnih interesa naroda i tekovina na kojima se izgrađuje DFJ. Ta  krivična djela predstavljala su zločine ili prijestupe prema svojoj težini i posljedicama koje su iz njih proizašle. Odluka se nije odnosila na djela ratnih zločinaca i narodnih neprijatelja.

Pregledom gradiva fondova sudova za zaštitu nacionalne časti, koji su  preuzeti i sređeni u Državnom arhivu u Karlovcu, vidljivo je da su kao počinitelji djela protiv nacionalne časti kažnjavane osobe koje su npr.: …istupala protiv NOP-a, kao trgovac tekstilne robe snabdijevao ih sa rubljem i raznom tekstilnom robom, ogovarala simpatizere NOP-a u cilju da im naškodi, uzeo imovinu osobe koja je bila žrtva okupatora i njegovih pomagača, vodeći kavanu i restauraciju priređivao fašističko-okupatorskoj vojsci i njenim predstavnicima razne zabave, gozbe i orgije, klao blago koje su opljačkali od naroda i za to dobivao glave….kožu od ovog blaga….

Krivični progon je bio pridržan Javnom tužitelju, a sudbenost za krivična djela protiv nacionalne časti vršili su: 1) Sudovi za zaštitu nacionalne časti Hrvata i Srba u Hrvatskoj koji su se osnivali u sjedištu okruga; te 2) Vojni sudovi (za djela izvršena od osoba koje ne pripadaju narodima DFJ, a nastanjene su u Hrvatskoj, i to po propisima za vojne sudove).

 

U Državni arhiv u Karlovcu preuzeto je i sređeno gradivo te su izrađeni analitički inventari fondova:

HR-DAKA-530 Sud za Zaštitu nacionalne časti za okrug Karlovac
HR-DAKA-424 Sud za zaštitu nacionalne  časti za okrug Liku u Gospiću – gradivo ovog  fonda je 2005. godine, u postupku razgraničenja gradiva, predano Državnom arhivu u Gospiću.

 

Za krivična djela protiv nacionalne časti bile  su predviđene sljedeće kazne: gubitak nacionalne časti (isključenje iz javnog života, gubitak prava na javne funkcije i gubitak svih građanskih prava), prisilni rad, djelomično ili potpuno konfisciranje imovine ili novčana kazna, izgon. Okrivljenik je mogao biti istovremeno kažnjen s više kazni (npr. kazne gubitka nacionalne časti, prisilni rad i konfiskacija imovine). Nije se mogla izreči uvjetna osuda.

Sudovi za zaštitu nacionalne časti djelovali su kratko vrijeme, oko pet mjeseci.  Ali, postupak koji su provodili i presude koje su donosili ostavili su posljedice koje sežu sve do današnjih dana. Naime, donošenjem Zakona o pravima bivših političkih zatvorenika 1991. godine,  a 1996. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, aktualizirala se problematika sadržana u gradivu sudova za zaštitu nacionalne časti iz 1945. godine koje se čuva u Arhivu.
 


[1]Dr.I. Beuc: Povijest institucija državne vlasti u Hrvatskoj (1527.-1945.), Arhiv Hrvatske, Zagreb 1969., str. 210. i 226.
[2]Ibid., str. 211.
[3]M. Smrekar, Priručnik za političku i upravnu službu u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji, Knjigaprva, Zagreb 1899, str. 16
[4]Ibid., str. 22
[5]Dr. I. Beuc, op. cit., str. 228.-229.
[6]Ibid., str. 212.
[7]A. Buczynski, Nastanak i organizacijski oblik vojnih komuniteta 1748. do 1850., Arhivski  vjesnik 34-35, 1991.1992., str. 35-36, str. 188. i 190.
[8]Dr. I. Beuc, op. cit., str. 113. i 114.
[9]Ibid., str. 121. i 132.
[10]Ibid., str. 213.
[11]M. Smrekar, op. cit., str. 643.
[12]Dr. I. Beuc, op. cit., str. 225.
[13]Ibid., str. 217.
[14]H. Sirotković – L. Margetić, Povijest država i prava naroda SFRJugoslavije, Školska knjiga, Zagreb 1988, str. 269.
[15]Dr. I. Beuc., op.cit., str. 404.,405.,407.
[16] Ibid., str. 407., 408., 411., 412., 413., 414. i 415.
[17] Ibid., str. 455.
[18]  Ibid., str. 455.
[19]  H. Sirotković, Pravosudne strukture u hrvatskim zemljama od 1918. do 1945. godine, Vjesnik  istarskog arhiva, 1991., sv. 1 (32), str. 25., 26., 27.
[20] Dr. I. Beuc, op., cit., str. 230
[21] Ibid., str. 417
[22]Ibid., str. 456
[23]Mr. Ljubo Prvan, Okružni javni tužilac u Splitu: Javno tužioštvo u pravnom sistemu noveJugoslavije (Povodom tridesete godine postojanja), 30 godina Javnog tužilaštva u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj (1945-1975), Javno tužilaštvo Hrvatske, Zagreb, 1977., str. 17.-21.
[24]30 godina Javnog tužilaštva u Socijalističkoj republici Hrvatskoj (1945-1975), Javno tužilaštvoHrvatske, Zagreb, 1977., str. 51.-54.
[25]Ibid., str. 57.-59.
[26]Dr. I. Beuc, op. cit., str. 156.
[27]Ibid., str. 224. i 225.
[28]M. Smrekar, op.cit, str. 22.
[29]M. Smrekar., op. cit. str. 684., 685., 727.,728.
[30]30 Ibid., str. 689.
[31] Dr. I. Beuc, op. cit., str. 464.
[32] J. Butorac – S. Bačić, Iz historije pisanog dokumenta, Zagreb 1966, str. 44.
[33]  Dr. I. Beuc, op. cit., str. 426.
[34]H. Sirotković, op.cit. str. 28.
[35] F. Bačić, Krivično pravo, Opći dio, str. 83.