Zbirke dopunskih preslika arhivskog gradiva

Damir Klaić

 

 ZBIRKE DOPUNSKIH PRESLIKA ARHIVSKOG GRADIVA

 

Dopunsko gradivo je zamjensko gradivo, i dio  sveobćeg zaštitnog sustava arhivalija. Također je dio informativnog  procesa. Mnogi izvornici pohranjeni u drugim ustanovama a značajni za prostor Karlovačke županije snimljeni su.  Državni  arhiv u Karlovcu surađujući sa srodnim ustanovama ih je pohranio. Tako  prezentirani podatci  nisu izolirani, i  javnosti se ukazuje na okruženje i aktivni nastanak nekog fonda i njegova pohrana.

Prilikom različitih koristničkih iztraživanja može doći do fizičkog trošenja zapisa, a zaštita i prevencija sastavni su dio arhivističkog upravljanja.  U DAKA pohranjujemo različito zaštitno gradivo čija se uloga u suvremenom arhivskom djelovanju obogaćuje, odnosno povećava se broj takvog gradiva, Dugi niz godina tokom svoje djelatnosti arhiv je skupljao presnimke i zamjenske fotografije, čija je uloga  promičbena i informativna. Mogu se koristiti u pretraživanju kao zamjena za izvorno gradivo. Tako se traži i stvara logika prema sređivanju zbirke zamjenskih preslika i organizacije unutarnjeg reda dopunskih preslika. Prije svega namijenjena je  arhivistima koji rukovode tim gradivom, ali i koristnicima pri pregledu registra.

Nameče se nekoliko situacija kad  se arhivisti odlučiju za neko zaštitno snimanje, pa su nekad prioriteti posebno vrijedna  gradiva, gradiva koja se pojačano traže ili oštećeno gradivo. Posebno je gradivo većih dimenzija (karte, planovi, nacrti i plakati) izloženo riziku kod rukovanja. Potrebno je s velikom pozornošću i mirnoćom postupati s gradivom prilikom prijenosa i davanja gradiva koristnicima, vračanju na stalna mjesta u mape i ladičare, naročito  u koliko je i došlo oštećeno u arhiv. Sklono lomovima, a tiskano na tankim papirima nacrti i planovi  najčešći su razlog da su prioritet u zaštitnim snimanjima. Na kojoj će se podlozi izvršiti zamjensko gradivo ovisi o materijalnim i tehničkim mogućnostima. Stalni razvoj tehnologije stvara nove okolnosti, tako da danas skrbimo nad različitim vrstama zamjenskog gradivo.

Zamjensko gradivo se popunjava kroz potrebe koristnika za digitalnim snimkama pojedinih serija i inventarnih jedinica, i pri tome se konkretizira interes javnosti prema arhivskim pohranama. Koristnici određuju  koja će vrsta  zamjenskog gradiva biti prikladna za određeni izvornik. Digitalne snimke gradiva koje imaju svog naručitelja su rezultat raznih projekata i  podliježu družtvenoj i arhivističkoj analizi. Njihov digitalni suodnos s ostalim srodnim gradivom u drugim ustanovama, inicirajuće  djeluje na rješavanje mnogih stručnih problema, a  obogaćuju virtualnu današnjicu

Tako u Državnom arhivu pohranjujemo zamjensko gradivo u svrhu zaštite gradive. To su zaštitne preslike na papiru, zamjenske fotografije, mikrofilmirano zaštitno gradivo, i digitalno zaštino gradivo kao i zamjensko gradivo čiji izvorni podatci se nalaze u drugim arhivima i institucijama.

DAKA prati institucije  koje skrbe za izvorno gradivo, a nalaze se presnimke u DAKA (sigurnostni mikrofilmovi, digitalne snimke i klasične presnike na papiru), unutar  kojeg je potrebno oblikovatii unutarnji red.

Prednosti CD a su zahtjevi u suvremenom družtvu, brža informiranost, praćenje projekata nastalih radom različitim ustanova i njihovo međusobno povezivanje

Prednosti mikrofilmova su dugotrajna zaštita i minimalno zauzimanje prostora, a zagovornici mikrofilmova smatraju kako su običan papir i njegova pohrana skupi. Pohranjeni po klasifikacijskim skupinama percipirajući izvornik pohranjujemo u DAKA mikrofilmove nastale dugogodišnjom zaštitnom djelatnosti. Pohrana prati unutarnji red klasifikacijskih skupina te unutarnji red pojedinih serija nekog fonda ili zbirke.

Prednosti kopija na papiru je kvaliteta snimki laserskih kopija  namijenjenih klasičnom pretraživanju iz kojih se mogu umnožavati za potrebe koristnika nove preslike, kao i za pretraživanje budućim koristnicima koji su skloni klasičnom pretraživanju.

 

Zamjenske fotografije

Sređivanje zamjenskih fotografija bilo je dio sređivanja zbirke fotografija, i danas prati zaštitu izvornih fotografija kao i ostalog  izvornog gradiva.  U toj podjeli zamjenske fotografije mogu se pretraživati na one u hrvatskim institucijama i na one iz inozemstva. One su nastale  kao rezultat nekih projekata, raznih izložbi i međuinstitucijskih suradnji, te suradnje koje je DAKA imao tokom svoje djelatnosti s privatnim imateljima fotografskog gradiva. Sveza između autora fotografija, imatelja, donatora i DAKA bili bi dossieri gdje su evidentirane sve preslike fotografija nekog donatora s pripadajućim inventarnim brojem.

Također pohranjujemo zamjenske fotografije u mapama povijestnih lokaliteta karlovačkog prostora i prostora Like, gdje one zajedno s ostalim pisanim činjenicama upodpunjuju podatke o povijestnim prilikama pojedinog  zemljopisnog prostora.

U Zbirkama dopunskih preslika arhivskog gradiva ovo zamjensko gradivo djelimo na ono čiji se izvornici nalaze u inozemnim arhivima i na ono iz hrvatskih ustanova.

 

3.  Preslike arhivskog gradiva iz inozemnih arhiva

0348 Zbirka preslika iz Arhiva oružanih snaga (Vojno –historijski institut u Beogradu)

Gradivo sadrži preslike dokumentacije vojnih partizanskih jedinica s prostora Like i šireg podrućja Karlovca.  Izvornici su datirani  od 1941 do 1945, a preslike su nastale sedamdesetih godina 20 stoljeća.

 

Zamjenske fotografije iz inozemnih ustanova  (Ratni arhiv Beč)

4. Preslike arhivskog gradiva iz ustanova Republike Hrvatske

0148 Zbirka preslika iz Hrvatskog državnog arhiva

Gradivo čiji su izvornici nastali u vremenskom periodu od 1941 do 1945 pripadaju okružnim i kotarskim NO ima,  Družtveno-političkim organizacijama s prostora Karlovca i Like.

 

Zamjenske fotografije iz ustanova (RH )

– Etnografski muzej Zagreb, Gradski muzej Karlovac, Hrvatski državni arhiv